Masivni mlazovi Porfiriona protežu se 140 puta više od promjera naše Mliječne staze.
Nedavno je otkriven ogroman sustav mlazova u udaljenoj galaksiji, a njegova veličina je zapanjujuća – mlazovi Porfiriona protežu se 23 milijuna svjetlosnih godina, što je jednako 140 promjera Mliječne staze. Ova nevjerojatna struktura potječe iz razdoblja kada je svemir bio star oko 6,3 milijarde godina, što je manje od polovice njegove sadašnje starosti.
“Ovi mlazovi su kolosalni – ne samo u usporedbi s galaksijama ili Sunčevim sustavom, već su 140 puta veći od promjera Mliječne staze,” objašnjava Martijn Oei, postdoktorand na Caltechu i vodeći autor studije objavljene u časopisu Nature. “Mliječna staza bi pored njih izgledala poput sićušne točke.”
Nazvani po grčkom mitološkom divu Porfirionu, ovi mlazovi izbijaju iz supermasivne crne rupe u dalekoj galaksiji. Njihova energija iznosi trilijune puta više od energije Sunca, a protežu se iznad i ispod crne rupe, stvarajući nevjerojatno dugačke strukture.
Što čini ovo otkriće toliko posebnim?
Prije otkrića Porfiriona, najveći poznati sustav mlazova protezao se preko 100 promjera Mliječne staze. Usporedbe radi, poznati mlazovi galaksije Centaurus A, koji su znatno bliži Zemlji, prostiru se na samo deset promjera Mliječne staze. Otkriće Porfiriona otvara nove mogućnosti u razumijevanju kako su te goleme strukture mogle utjecati na formiranje galaksija u ranom svemiru.
U vrijeme kada je Porfirion nastao, kozmička mreža – niti koje povezuju i hrane galaksije – bila je znatno zbijenija nego danas. To znači da su mlazovi poput Porfiriona zahvatili veće dijelove te mreže, vjerojatno igrajući ključnu ulogu u oblikovanju galaksija tog doba.
Zanimljivo je da Porfirion nije jedinstven. Pomoću radijskog teleskopa LOFAR (LOw Frequency ARray) u Europi, astronomi su otkrili više od 10.000 sličnih megastruktura, uključujući goleme mlazove crnih rupa. Prije ovog istraživanja, znanstvenici su znali za stotine ovakvih sustava, ali nisu bili svjesni koliko su zapravo česti.
“Veliki mlazovi su bili poznati i prije, ali pronaći ih ovoliko mnogo bio je pravi šok,” izjavio je Martin Hardcastle, profesor astrofizike na Sveučilištu Hertfordshire.
Ovo otkriće sugerira da je svemir prepun ovih golemih mlazova – mnogi od njih tek su počeli biti otkriveni.
Ilustracija umjetnika prikazuje Porfirion, najduži sustav mlazova crne rupe ikada otkriven. Protežući se na nevjerojatnih 23 milijuna svjetlosnih godina – što odgovara 140 promjera Mliječne staze – ova struktura potječe iz razdoblja kada je svemir bio star manje od polovice svoje sadašnje dobi. U to su vrijeme galaksije bile bliže jedna drugoj, što znači da su Porfirionovi mlazovi dosezali dalje kroz kozmičku mrežu. Ovo otkriće ukazuje na to da su mlazovi poput ovih možda igrali veću ulogu u formiranju galaksija u ranom svemiru nego što se prije mislilo.
Kako je otkriven Porfirion?
Kako bi locirali galaksiju iz koje dolazi Porfirion, istraživači su koristili Giant Metrewave Radio Telescope u Indiji te dodatne podatke s tamnoenergetskog spektroskopskog instrumenta (DESI) u Arizoni. Uspjeli su otkriti da dolazi iz galaksije deset puta veće od naše Mliječne staze, udaljene 7,5 milijardi svjetlosnih godina od Zemlje.
Ono što iznenađuje kod Porfiriona jest činjenica da potječe iz crne rupe koja se nalazi u tzv. radijacijskom načinu – tipu crne rupe za koju se nije očekivalo da može proizvesti tako snažne mlazove. Ranije se smatralo da samo crne rupe u “mlaznom” načinu mogu proizvesti ovakve strukture. Budući da su radijacijske crne rupe bile češće u ranom svemiru, moguće je da postoje još veći mlazovi koji tek čekaju otkriće. Iako je otkriće Porfiriona odgovorilo na neka pitanja, otvorilo je i nova. Kako ti mlazovi ostaju stabilni i protežu se toliko daleko izvan svojih galaksija? Hardcastle sugerira da je moguće kako je dugotrajan proces akrecije crnoj rupi omogućio da ostane aktivna do milijardu godina.
Dok tim nastavlja istraživati interakcije ovih mlazova s okolinom, Oei posebno želi razumjeti njihovu ulogu u širenju magnetizma diljem svemira. “Magnetizam je ključan za život na Zemlji,” kaže Oei. “Želimo razumjeti kako je nastao i jesu li ovi mlazovi pomogli u njegovu širenju kroz kozmos.”
Ovo otkriće moglo bi otvoriti novo poglavlje u našem razumijevanju svemira. Kako astronomi nastavljaju istraživati, tko zna koje će još kozmičke divove otkriti?
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
