kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • Pogledajte što su znanstvenici otkrili u najtamnijim dubinama oceana
Znanost

Pogledajte što su znanstvenici otkrili u najtamnijim dubinama oceana

Prozirna životinja otkrivena u dubinama oceana. Nadimak joj je "unicumber." Zasluge: (SMARTEX/NHM/NOC).
objavljeno

Zbirka novih vrsta otkrivenih na morskom dnu pokazuje koliko je taj svijet zaista nepoznat i stran.


U Zoni Clarion-Clipperton u Tihom oceanu, između Meksika i Havaja, morski znanstvenici su otkrili životinje koje čovječanstvo nikada prije nije vidjelo: stvorenja koja žive u trajnoj tami abisopelagijske zone. “Ova područja su najmanje istražena na Zemlji. Procjenjuje se da je samo jedna od deset životinjskih vrsta koje ovdje žive opisana u znanosti,” kaže morski ekolog Thomas Dahlgren sa Sveučilišta u Göteborgu u Švedskoj. “Ovo je jedan od rijetkih slučajeva gdje istraživači mogu sudjelovati u otkrivanju novih vrsta i ekosustava na isti način kao što su to radili u 18. stoljeću. To je vrlo uzbudljivo.”

Kako prensi Science Alert, ispod određene dubine, ocean postaje izuzetno neprijateljski za ljude. Težina mora stvara nevjerojatan pritisak; sunčeva svjetlost ne može prodrijeti tako duboko, što rezultira trajnom tamom; a temperature su hladne, samo nekoliko stupnjeva iznad smrzavanja. No, gdje ljudi ne mogu ići, naša tehnologija može. Međunarodni tim istraživača, surađujući na SMARTEX misiji Nacionalnog oceanografskog centra Velike Britanije, poslao je daljinski upravljano vozilo (engl. Remotely operated vehicle ili ROV) na dubine između 3.500 i 5.500 metara u Zoni Clarion-Clipperton.


Nije lako živjeti tamo dolje. Za hranu, većina organizama koji žive na abisalnom morskom dnu oslanja se na organsku tvar koja pada iz viših slojeva oceana, fenomen poznat kao morski snijeg, i povremeni dar u obliku uginulih kitova. Čini se da je većina života tamo dolje ograničena na filtratore i sedimentne hranilice: životinje koje mogu iskoristiti ovu oskudnu zalihu hrane. Jedno od najimpresivnijih otkrića na ekspediciji je prozirni morski krastavac nazvan “unicumber”, koji pripada obitelji Elpidiidae.

Na istaknutoj fotografiji ovog članka, snimljenoj pomoću ROV-a, jasno je vidljiv probavni trakt životinje, pun od njenog hranjenja na morskom dnu. Također ima dugi, neobični rep koji vjerojatno koristi za plivanje.

Anemona koja se hrani filtriranjem raširila je svoje krakove kako bi uhvatila takozvani "morski snijeg."Zasluge: (SMARTEX/NHM/NOC).
Anemona koja se hrani filtriranjem raširila je svoje krakove kako bi uhvatila takozvani “morski snijeg.”Zasluge: (SMARTEX/NHM/NOC).

Bogati ekosustav ispod površine

“Ovi morski krastavci bili su jedne od najvećih životinja pronađenih na ovoj ekspediciji,” objašnjava Dahlgren. “Oni djeluju kao usisavači morskog dna i specijalizirani su za pronalaženje sedimenta koji je prošao kroz najmanji broj želudaca.”

Ostala otkrivena stvorenja uključuju osjetljivu staklenu spužvu, filtrator u obliku čaše s najdužim poznatim životnim vijekom na Zemlji, do 15.000 godina; tanaidaceju s dugim tijelom, gotovo poput crva; morske zvijezde, koralje i vlasulje; te spektakularnu Barbie-ružičastu takozvanu “morsku svinju.”

Jedan od najneobičnijih morskih krastavaca koje su otkrili. Zasluge: (SMARTEX/NHM/NOC).
Jedan od najneobičnijih morskih krastavaca koje su otkrili. Zasluge: (SMARTEX/NHM/NOC).

Morske svinje su vrsta dubokomorskih krastavaca, također iz obitelji Elpidiidae. One su debeljuškaste i napuhane, često ružičaste, i kreću se na simpatičnim malim nogama. “Barbie morska svinja“, kako je prozvana, pripada rodu Amperina. Posebno je živopisne ružičaste nijanse, s nježnim malim “stopalima” na krajevima svojih nogu.

Znanstvenici će naporno raditi kako bi saznali više o svim ovim nevjerojatnim stvorenjima, ali već sada znamo jedno: raznolikost života na dnu oceana zahtijeva više pažnje i zaštite. Područje Zone Clarion-Clipperton koje su istraživači istraživali koristi se za dubokomorsko rudarenje, što bi moglo imati razoran utjecaj na morska staništa.


“Nedostatak hrane uzrokuje da pojedinci žive daleko jedni od drugih, ali bogatstvo vrsta u ovom području je iznenađujuće visoko. Vidimo mnoge uzbudljive specijalizirane prilagodbe među životinjama u ovim područjima,” kaže Dahlgren. “Moramo saznati više o ovom okruženju kako bismo mogli zaštititi vrste koje ovdje žive. Danas je 30 posto ovih morskih područja zaštićeno, i trebamo znati je li to dovoljno da osiguramo da ove vrste nisu u opasnosti od izumiranja.”

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.