Na vjetrovitom brdu u jugoistočnoj Turskoj arheolozi su otkrili nešto što bi moglo promijeniti naše razumijevanje toga kako je započelo podrijetlo civilizacije. Mjesto poznato kao Göbekli Tepe izaziva dosadašnje teorije o prvim koracima čovječanstva prema organiziranom društvu.
Göbekli Tepe, otkriven 1990-ih, nastao je više od 11.000 godina prije danas—prije pisma, gradova i čak poljoprivrede. Njegovi graditelji još su uvijek lovili divlje životinje i sakupljali plodove. Do tog otkrića, znanstvenici su smatrali da podrijetlo civilizacije započinje tek nakon što su ljudi postali sjedilački i počeli uzgajati hranu. Göbekli Tepe to potpuno dovodi u pitanje.
Spomenik koji su podigli nomadi
Na lokalitetu se nalaze masivni kameni stupovi složeni u kružnim strukturama. Neki teže preko 20 tona i ukrašeni su reljefima životinja, apstraktnih simbola i ljudolikih figura. Zapanjujuće je da su te građevine podigli ljudi koji nisu imali stalna naselja ni uzgajali biljke.
Na lokalitetu nema tragova svakodnevnog života – nema kuća, ognjišta, ni otpada. Sve ukazuje na to da ovo nije bilo naselje, već mjesto kojem su ljudi hodočastili. S obzirom na to, mnogi istraživači smatraju da je Göbekli Tepe bio duhovno ili ceremonijalno središte (možda je bio i astronomski opservatorij). Ako je to točno, da je bio io duhovno ili ceremonijalno središte, tada bi podrijetlo civilizacije moglo biti povezano s vjerom, a ne samo s preživljavanjem.
Zašto su ga zakopali?
Još jedna velika zagonetka: Göbekli Tepe su pažljivo zatrpali oni isti ljudi koji su ga izgradili. Ispunili su ga zemljom i šutom u očito planiranom postupku, možda kako bi označili kraj jedne faze ili pripremili teren za novu. Upravo je ta svjesna odluka očuvala reljefe i zidove više od 10.000 godina.
Zahvaljujući tom činu, danas imamo uvid u svjetonazor tih drevnih zajednica. Možda su se okupljali sezonski radi rituala koji su jačali međusobne veze. Takva okupljanja mogla su biti temelj za podrijetlo civilizacije.
Ispod zemlje krije se još mnogo toga
Iako je otkriveno tek desetak posto lokaliteta, georadarska istraživanja ukazuju na postojanje još desetina sličnih struktura ispod površine. Nedavno otkriveni Karahan Tepe potvrđuje da ovo nije bilo izolirano mjesto, već dio šire kulturne mreže s vlastitim pravilima i vjerovanjima.
Kako istraživanja napreduju, priča postaje sve složenija. Bi li podrijetlo civilizacije moglo biti povezano s duhovnim okupljanjima, a ne samo s razvojem poljoprivrede? Jesu li zajednički rituali oblikovali društvene poretke prije nego što su se pojavili alati, trgovina i pisana riječ?
Vrijeme je za novo promišljanje povijesti
Podrijetlo civilizacije obično se smješta u Mezopotamiju, gdje su se pojavili prvi gradovi i sustavi navodnjavanja. No Göbekli Tepe je tisućama godina stariji od svega toga. On pokazuje da su ljudi gradili monumentalne građevine i stvarali zajednički smisao života mnogo prije pojave gradova.
To nas prisiljava da redefiniramo pojam napretka. Također otvara prostor za razmišljanje o tome da su religija, pripovijedanje i umjetnost možda igrali jednako važnu ulogu u razvoju društava kao i izum poljoprivrede.
Ako zaista želimo razumjeti podrijetlo civilizacije, možda bismo umjesto prvih gradova trebali gledati prema prvim zajedničkim vjerovanjima.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
