Znanstvenici su otkrili najstarije specijalizirano kameno oruđe koje su prapovijesni ljudi koristili za obradu jelena lopatara.
Znanstvenici su otkrili da su drevni lovci, nakon nestanka slonova, morali prilagoditi svoju tehnologiju kako bi mogli loviti i obrađivati manje i brže životinje poput jelena lopatara. Posebni kameni alati, nazvani Quina strugači, otkriveni su na prapovijesnim lokalitetima Jaljulia i špilji Qesem. Quina strugači karakteriziraju oštar radni rub oblikovan kao ljuske, što im je omogućavalo učinkovito mesarenje i obradu kože.
Studija, koju su vodili Vlad Litov i prof. Ran Barkai sa Sveučilišta Tel Aviv, pokazuje da su se prije otprilike 400.000 godina lovci morali prilagoditi novoj prehrani uslijed promjene faune. Veliki plijen, poput slonova, nestao je, pa su se lovci okrenuli lovu na manje životinje, posebno jelene lopatare. Ova promjena zahtijevala je razvoj novih alata. Novi Quina strugači imali su bolje oblikovane, oštrije i ujednačenije radne rubove u usporedbi s jednostavnim strugačima koji su se prije koristili.
Prapovijesna nalazišta Jaljulia i špilja Qesem
Iskopavanja na prapovijesnom lokalitetu Jaljulia, smještenom uz autocestu 6 u središnjem Izraelu, kao i u špilji Qesem, otkrila su mnoge primjerke Quina strugača. Alati su izrađeni od kremena koji je nabavljen iz udaljenih izvora, poput zapadnih obronaka Samarije ili današnje šume Ben Shemen. Ovo sugerira da su prapovijesni lovci smatrali planine Ebal i Gerizim svetima, budući da su one bile područje teljenja jelena lopatara.
Povezanost tehnologije i lova
Prof. Barkai ističe kako su istraživanja pokazala vezu između tehnološkog razvoja i promjena u fauni koju su lovili rani ljudi. “Za mnoge godine, znanstvenici su vjerovali da su promjene u kamenim alatima rezultat bioloških i kognitivnih promjena kod ljudi. Mi smo demonstrirali dvostruku povezanost, praktičnu i perceptualnu.”
Litov zaključuje da su Samarske planine bile svete za prapovijesne ljude iz špilje Qesem i Jaljulie, jer su odatle dolazili jeleni lopatari. “Važno je napomenuti da smo u Jaljulii također pronašli brojna druga oruđa izrađena od različitih vrsta lokalno nabavljenog kamenja. Kada su lokalci shvatili da populacija slonova opada, preusmjerili su se na jelene lopatare.”
Kulturna baština Samarskih planina
Visoravni Samarije istočno od Jaljulie i špilje Qesem vjerojatno su bile dom populaciji jelena lopatara, što potvrđuju ostaci kostiju pronađeni na lokalnim arheološkim nalazištima tijekom pleistocena i holocena. Ova otkrića ukazuju na to da su Samarske planine imale značajnu kulturnu ulogu za prapovijesne zajednice. Ova studija ne samo da pruža uvid u tehnološke adaptacije prapovijesnih ljudi, već također naglašava važnost kulturnog značaja prirodnih resursa u njihovom svakodnevnom životu.
