kozmos.hr
Astronomija

Otkrivena anomalija u stopi Å¡irenja svemira

Galaksija iz ranog svemira. Izvor: Yayimage.com.
objavljeno

Najnovija istraÅŸivanja upućuju na mogućnost da dinamika Å¡irenja svemira, koja se dosad odvijala ubrzanim tempom, doÅŸivljava određenu promjenu ritma. Rani rezultati, dobiveni najpreciznijim mjerenjem evolucije svemira do danas, naznačuju moguće usporavanje u odnosu na period od prije nekoliko milijardi godina. Ovi preliminarni nalazi, objavljeni u četvrtak, joÅ¡ uvijek čekaju svoju potvrdu. Međutim, ukoliko se pokaÅŸu točnima, otvorili bi nova pitanja o prirodi tamne energije te bi mogli ukazivati na značajne praznine u naÅ¡em trenutnom razumijevanju kozmosa.

Otkriće varijacija u brzini Å¡irenja svemira ostvareno je zahvaljujući Instrumentu za spektroskopiju tamne energije – Dark Energy Spectroscopic Instrument (DESI), smjeÅ¡tenom na teleskopu u Nacionalnom opservatoriju Kitt Peak u Arizoni, SAD. DESI, opremljen sa 5000 fiber-optičkih robota, omogućava detaljno promatranje pojedinačnih galaksija tijekom dvadesetominutnih sesija, Å¡to je dovelo do stvaranja dosad najobimnije trodimenzionalne karte svemira, kako smo nedavno objavili.

“Analizirali smo poloÅŸaje galaksija ne samo u prostoru već i u vremenu, Å¡to znači da Å¡to su galaksije udaljenije, to viÅ¡e informacija dobivamo o mlađim stanjima svemira,” objaÅ¡njava Arnaud de Mattia, suvoditelj tima zaduÅŸenog za interpretaciju podataka dobivenih putem DESI-ja. Unutar samo prve godine petogodiÅ¡njeg istraÅŸivačkog projekta, DESI je već sastavio kartu koja obuhvaća Å¡est milijuna galaksija i kvazara, koristeći se svjetlosnim zapisima starijim do 11 milijardi godina. Ovi rezultati, predstavljeni na konferencijama u SAD-u i Å vicarskoj, uskoro će biti objavljeni i u znanstvenim radovima u časopisu Journal of Cosmology and Astroparticle Physics.

Å to je to u svemiru?

Primarna svrha misije DESI odnosi se na detaljno proučavanje tamne energije, enigmatičnog fenomena koji predstavlja otprilike 70% ukupnog sastava svemira. Uz tamnu energiju, svemir se dodatno sastoji od tamne tvari, zastupljene s pribliÅŸno 25%, dok preostalih 5% otpada na barijonsku ili “normalnu” materiju, koja obuhvaća sve Å¡to moÅŸemo vidjeti. Znanstvena zajednica već viÅ¡e od stoljeća zna da se svemir Å¡iri od trenutka Velikog praska, koji se dogodio prije 13,8 milijardi godina. Međutim, krajem 1990-ih otkriveno je da se Å¡irenje svemira odvija sve brÅŸim tempom, suprotno očekivanjima da bi gravitacija materije trebala usporavati taj proces. Ovo otkriće dovelo je do teorije o postojanju “tamne energije” kao sile koja potiče ubrzano Å¡irenje.

Otkriveno je da je ubrzanje Å¡irenja kozmosa postalo intenzivnije oko Å¡est milijardi godina nakon Velikog praska. U skladu s prevladavajućim kozmoloÅ¡kim modelom, zvanim Lambda CDM, dominacija tamne energije nad materijom manifestira se kroz koncept “kozmoloÅ¡ke konstante“, koja je usko vezana uz tamnu energiju. Michael Levi, ravnatelj DESI-ja, naglaÅ¡ava kako preliminarni rezultati pokazuju usklađenost s ovim modelom, no isto tako upućuju na potencijalno značajne nesuglasnice. “Postoji mogućnost da tamna energija doÅŸivljava evolucijske promjene s vremenom,” ističe Levi.

Christophe Yeche, član istraÅŸivačkog tima projekta DESI, naznačuje mogućnost da je, nakon perioda ubrzanog Å¡irenja, doÅ¡lo do relativnog usporavanja ovog procesa. Za potvrdu varijabilnosti tamne energije kroz vrijeme nuÅŸni su dodatni podaci, ne samo od DESI-a već i od drugih istraÅŸivačkih alata, poput svemirskog teleskopa Euclid. Ovi nalazi bi mogli inicirati sveobuhvatne revizije naÅ¡eg dosadaÅ¡njeg razumijevanja kozmosa, potencijalno vodeći prema novim teorijskim konceptima ili prilagodbama u Einsteinovim jednadÅŸbama teorije relativnosti za bolje tumačenje kozmičkih struktura.

Iako su ova otkrića bez sumnje intrigantna, iskustvo nas uči da su brojne prethodne anomalije s vremenom razjaÅ¡njene unutar okvira postojećih teorijskih modela. Stoga, pitanje potvrđivanja ili opovrgavanja teorija o tamnoj energiji i mehanizmima Å¡irenja svemira ostaje otvoreno područje budućih znanstvenih istraÅŸivanja. Unatoč izazovima koji se pojavljuju, Einsteinova teorija relativnosti ostaje neometana, čvrsto stojeći kao jedan od temelja moderne fizike kroz viÅ¡e od stotinu godina rigoroznih provjera

Pratite Kozmos na Google Vijestima.