Tim istraživača sa USC Dornsife škole (College) za književnost, umjetnosti i znanosti pruža iznenađujuće nove uvide u jedan od najrazornijih događaja u povijesti Zemlje. Osim što produbljuje naše razumijevanje masovnog izumiranja na kraju trijasa, njihova otkrića pružaju ključne pouke za suočavanje s današnjim ekološkim izazovima.
Prije približno 200 milijuna godina, Zemlja je prošla kroz četvrto veliko masovno izumiranje. Pokrenuto naglim porastom stakleničkih plinova zbog vulkanskih aktivnosti, ovo izumiranje izazvalo je brzo globalno zagrijavanje i dramatične promjene u biosferi planeta, čime je završio trijas i započeo jurski period. Sadašnja znanstvena zajednica smatra da je Zemlja ponovno na rubu masovnog izumiranja, uvelike uzrokovano sličnim klimatskim promjenama.
Zemljopisni znanstvenici s USC Dornsife koristili su inovativni metodološki pristup “okvira eko-prostora” kako bi analizirali utjecaj ovog izumiranja na morske i kopnene ekosustave. Ovaj pristup uključuje kategorizaciju životinja ne samo prema vrstama, već i prema ekološkim ulogama i ponašanjima – od letećih i plivajućih predatora do pasućih biljojeda, i od beskralježnjaka na morskom dnu do zemljišnih životinja.
“Naš cilj nije bio samo razumjeti koje su vrste preživjele, već kako su se promijenile njihove uloge u ekosustavima,” objašnjava David Bottjer, profesor znanosti o Zemlji, bioloških znanosti i studija okoliša na USC Dornsife i glavni autor studije. “Ovaj nam pristup omogućuje uvid u širu, međusobno povezanu ekološku sliku.”
Studija, koja je rezultat suradnje između studenata i nastavnika na USC Dornsife te Prirodnjačkog muzeja okruga Los Angeles, objavljena je u časopisu Proceedings of Royal Society B.
Razlike u utjecajima na morske i kopnene ekosustave
Istraživanje je otkrilo značajne razlike u utjecajima na morske i kopnene ekosustave. Premda su oba područja bila teško pogođena, nalazi upućuju na to da su kopneni ekosustavi pretrpjeli teže posljedice i duže razdoblje nestabilnosti.
U morskom svijetu, gotovo 71% kategorija vrsta, poznatih kao rodovi, je nestalo. Unatoč ovom masovnom gubitku, struktura morskih ekosustava pokazala je otpornost. Grabežljivci kao što su morski psi, amoniti i filter hranitelji poput spužvi i brakiopoda, iako ozbiljno pogođeni, konačno su se oporavili.
Na kopnu, situacija je bila znatno mračnija. Zapanjujućih 96% kopnenih rodova izumrlo je, dramatično mijenjajući lice života na Zemlji. Veliki biljojedi poput ranih dinosaura i raznih malih predatora pretrpjeli su velike gubitke, s bitnim promjenama u njihovim populacijama i ekološkim ulogama.
“Ovaj kontrast između kopnenih i morskih ekosustava ukazuje na različite načine na koje ekosustavi reagiraju na katastrofalne događaje,” ističe Alison Cribb, suautorica studije koja je ove godine stekla doktorat iz geoloških znanosti na USC Dornsife i sada je na Sveučilištu u Southamptonu u Ujedinjenom Kraljevstvu. “Osim toga, otvara važna pitanja o međuodnosu biološke raznolikosti i ekološke otpornosti.”
Nalazi ove studije ne bude samo povijesni interes – oni imaju značajne implikacije za naše trenutne ekološke izazove. “Razumijevanje prošlih masovnih izumiranja pomaže nam predvidjeti i možda ublažiti posljedice trenutnih i budućih ekoloških kriza,” kaže Kiersten Formoso, suautorica studije koja završava doktorski studij iz paleontologije kralježnjaka na USC Dornsife i uskoro prelazi na poziciju na Rutgers Sveučilištu.
Brzo globalno zagrijavanje
Paralele između brzog globalnog zagrijavanja na kraju trijasa i današnjih klimatskih promjena su posebno značajne. “Sada vidimo slične obrasce – brze klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti. Učenje o tome kako su ekosustavi reagirali u prošlosti može obogatiti naše današnje napore za očuvanje,” naglašava Bottjer.
Istraživanje pruža rijedak uvid u svijet kakav je postojao prije više od 200 milijuna godina. “To je kao putovanje kroz vremenski stroj, pružajući nam uvid u život tijekom razdoblja značajnih promjena,” dodaje Bottjer.
“Okvir eko-prostora” studije, usmjeren na funkcionalne uloge, nudi novi pogled na drevni život, prema Franku Corsettiju, profesoru znanosti o Zemlji i predsjedniku Odjela za znanosti o Zemlji na USC Dornsife. “Nije riječ samo o identifikaciji fosila, već o sastavljanju slagalice drevnih ekosustava i njihovom funkcioniranju,” objašnjava Corsetti.
Kako planiraju daljnja istraživanja, znanstvenici namjeravaju istražiti kako su se različite vrste i ekosustavi oporavljali nakon izumiranja, te kako se ovi drevni događaji mogu usporediti s trenutnim gubitkom biološke raznolikosti zbog klimatskih promjena.
Također su planirane buduće studije koje će ispitati promjene u dinamici eko-prostora tijekom drugih razdoblja dubokih ekoloških promjena u prošlosti.
“Ovo je tek početak,” kaže Cribb. “Ima toliko toga za naučiti o tome kako život na Zemlji reagira na ekstremne promjene. Novi ‘okvir eko-prostora’ nudi veliki potencijal za pomoć u tom istraživanju.”
Studija je zamišljena i većim dijelom provedena tijekom pandemije COVID-19, kada su postojala ograničenja za mnoge druge vrste istraživanja, ističe Bottjer. “To je stvorilo jedinstvene uvjete koji su potaknuli razvoj i dovršetak ovog istraživanja, uključujući stručnjake iz širokog spektra paleobioloških područja, od mikroba do beskralježnjaka i kralježnjaka, u morskim i kopnenim okruženjima, svi radeći zajedno prema zajedničkom cilju,” dodaje Bottjer.
Prema njegovim riječima, Cribb i Formoso su inicijalno postavile temelje za ovu suradnju pod nadzorom njega i Corsettija, uz ključne doprinose od ostalih suautora studije. Ovaj multidisciplinarni pristup omogućio je dublje razumijevanje kompleksnosti drevnih ekosustava i njihovog odgovora na kataklizmičke događaje, čime se otvara put za nove spoznaje u području paleoekologije.
Studija ne samo da pruža uvid u daleku prošlost Zemlje, već nudi i dragocjene smjernice za suvremene ekološke strategije. U vremenima kada se suočavamo s brzim klimatskim promjenama i gubitkom biološke raznolikosti, lekcije iz prošlosti mogu biti ključne za oblikovanje održivije budućnosti.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
