Postoje li druge civilizacije u svemiru? Pitanje koje fascinira čovječanstvo stoljećima dobilo je novu dimenziju zahvaljujući nedavnim istraživanjima. Dok se mnogi oslanjaju na klasične metode izračuna broja vanzemaljskih civilizacija, dvojica znanstvenika predlažu radikalno drugačiji pristup koji bi mogao promijeniti način na koji gledamo na svemir. Njihov rad izaziva ustaljena shvaćanja i poziva nas da proširimo horizonte u potrazi za odgovorima na jedno od najvećih pitanja znanosti.
Postoje li druge civilizacije u svemiru?
U nedavno objavljenoj studiji, znanstvenici su iznijeli radikalnu tezu koja izaziva tradicionalne metode u potrazi za izvanzemaljskom inteligencijom (Search for EXtraterrestrial Intelligence – SETI). Prema njihovom mišljenju, dosadašnji pristupi možda ograničavaju našu sposobnost da shvatimo širu sliku o mogućem postojanju drugih civilizacija u svemiru.
David Kipping, astronom sa Sveučilišta Columbia i jedan od suautora studije, u razgovoru za Universe Today, istaknuo je kako se “SETI optimisti” možda previše fokusiraju na našu Mliječnu stazu, dok im istovremeno izmiču šire mogućnosti koje nudi svemir.
Kipping, poznat i po svom YouTube kanalu “Cool Worlds”, zajedno s Geraintom Lewisom s Instituta za astronomiju Sveučilišta u Sydneyju, u svojem radu dovodi u pitanje poznatu Drakeovu jednadžbu – jednu od najpoznatijih formula za procjenu broja potencijalnih civilizacija u našoj galaksiji.
Drakeova jednadžba: Povijest i kritika
Davne 1961. godine, astronom Frank Drake održao je prvi SETI sastanak u Greenbank opservatoriju u Zapadnoj Virginiji, gdje je osmislio ono što je danas poznato kao Drakeova jednadžba. Ova jednadžba zamišljena je kao alat za procjenu broja naprednih civilizacija u našoj galaksiji, uzimajući u obzir niz varijabli poput stope formiranja zvijezda i udjela civilizacija koje razviju tehnologiju za prijenos signala.
Međutim, s vremenom je Drakeova jednadžba postala predmetom kritika. Mnogi znanstvenici dovode u pitanje njezinu preciznost i praktičnu primjenu. Kipping i Lewis ističu da, iako jednadžba možda ima svojih nedostataka, osnovna ideja o postojanju drugih civilizacija u svemiru ostaje valjana.
“Kritika Drakeove jednadžbe postala je gotovo sport,” rekao je Kipping. “Iako kritika ima svoje mjesto, osnovna ideja da postoje druge civilizacije u svemiru nije pogrešna. U teoriji, mogli bismo prikupiti relevantne podatke kako bismo to izračunali.”
Radikalno pojednostavljenje: Jednadžba rađanja i smrti
Kipping i Lewis predlažu novi pristup – jednadžbu koja uzima u obzir samo dvije varijable: stopu rađanja i stopu umiranja vanzemaljskih civilizacija. Ovaj pristup, za razliku od Drakeove jednadžbe, ne opterećuje se nizom nepoznatih parametara, već se fokusira na osnovne činjenice koje su neosporne.
“Često se zapletemo u rasprave o tome koje varijable uključiti,” objašnjava Kipping. “Ali neosporno je da svaka civilizacija ima svoj početak i kraj.”
Primjenom ove “jednadžbe rađanja i smrti” moguće je da je čovječanstvo nastalo u vremenu kada su druge civilizacije u našoj galaksiji rijetke ili nepostojeće. Iako se to čini nevjerojatnim, ostaje mogućnost da postoje mnoge druge civilizacije izvan Mliječne staze.
“Možda je naša galaksija jednostavno neobično tiha,” zaključuje Kipping. “Dok su druge galaksije možda prepune života, mi smo možda prvi u Mliječnoj stazi. Ako je to slučaj, naše najbolje šanse za pronalaženje drugih civilizacija leže izvan naše galaksije.”
Ovaj novi pristup otvara vrata za šire razmišljanje i istraživanje, sugerirajući da bi fokus u potrazi za izvanzemaljskom inteligencijom trebao biti usmjeren izvan granica naše galaksije. Kipping i Lewisov rad potiče znanstvenike da preispitaju svoje metode i razmotre mogućnost da su najvažniji odgovori skriveni u drugim dijelovima svemira.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
