kozmos.hr
Astronomija

Novi međuzvjezdani objekt ne predstavlja opasnost za Zemlju

A11pl3Z snimljen s promatračkog programa Deep Random Survey u Čileu. Teleskop prati svemirskog uljeza, pa zvijezde na ekspozicijama od 600 sekundi izgledaju razvučeno. Foto: K. Ly (@astrafoxen) / Deep Random Survey
objavljeno

Brzinom od gotovo 60 kilometara u sekundi, nepoznati objekt iz drugog zvjezdanog sustava upravo juri prema Suncu. NASA je potvrdila da se radi o tek trećem poznatom međuzvjezdanom posjetitelju koji prolazi kroz naš Sunčev sustav – i iako zvuči dramatično, nema nikakve prijetnje za Zemlju.

Uljez iz drugog dijela galaksije

Objekt je otkriven početkom srpnja pomoću teleskopa ATLAS u Čileu, i već je službeno klasificiran kao 3I/Atlas – što označava treći poznati međuzvjezdani objekt. Trenutačno se nalazi u vanjskim dijelovima Sunčevog sustava, na udaljenosti od oko 670 milijuna kilometara od Sunca, u blizini orbite Jupitera. Kreće se nevjerojatnom brzinom od 59 km/s, što je daleko brže od tipične komete iz Kuiperovog pojasa.

“Takvim objektima trebaju milijuni godina da prijeđu iz jednog zvjezdanog susjedstva u drugo,” rekao je Paul Chodas, direktor NASA-inog Centra za istraživanje objekata bliskih Zemlji (CNEOS). “Vjerojatno putuje već stotinama milijuna, možda i milijardama godina. Ne znamo točno – i ne možemo sa sigurnošću reći iz kojeg je sustava došao.”

Približavanje bez opasnosti

Komet 3I/Atlas svoj će najbliži prolaz pokraj Sunca ostvariti krajem listopada, kada će proći između orbita Marsa i Zemlje, ali će i tada biti na sigurnoj udaljenosti od 240 milijuna kilometara – znatno bliže Marsu nego nama.

Zbog specifične putanje, neće postojati nikakva mogućnost udara u Zemlju niti ikakve interakcije s našim planetom. Astronomi su posebno istaknuli da nema razloga za zabrinutost, i da je riječ o prirodnom, ali rijetkom kozmičkom događaju.

Od trenutka otkrića, svjetski opservatoriji neprekidno prate 3I/Atlas. Zabilježeno je više od 100 promatranja, a preliminarne analize sugeriraju da komet ima rep i oblak prašine i plinova koji okružuju jezgru – što je tipično za objekte koji se zagrijavaju pri ulasku u unutarnji sustav.

Astronomi procjenjuju da bi komet mogao biti promjera nekoliko desetaka kilometara, što bi ju činilo većom od prethodna dva međuzvjezdana posjetitelja.

Na temelju prvih analiza, čini se da bi 3I/Atlas mogao ostati vidljiv kroz teleskope do kraja rujna, prije nego što se izgubi u blještavilu Sunca. Ako sve protekne kako se očekuje, ponovno bi se mogao pojaviti na drugoj strani Sunčeve orbite u prosincu, kada ponovno izađe iz njegove sjene.

Oumuamua, Borisov, i sad – Atlas

Prvi međuzvjezdani objekt zabilježen iznad Zemlje bio je ʻOumuamua, otkriven 2017. s Havaja. Isprva je klasificiran kao asteroid zbog izduženog oblika i neobične putanje, no naknadna promatranja pokazala su da posjeduje neka obilježja kometa.

Drugi takav objekt, 2I/Borisov, otkrio je 2019. amaterski astronom Genadij Borisov s Krima. Za razliku od ʻOumuamue, Borisov se ponašao kao klasičan komet, s jasno vidljivim repom i aktivnom jezgrom.

3I/Atlas sada se pridružuje tom ekskluzivnom popisu, i znanstvenici su, kako i sami priznaju, opravdano uzbuđeni. “Ovakve objekte očekujemo već desetljećima, i konačno ih počinjemo uočavati,” rekao je Paul Chodas. “Posjetitelj iz drugog zvjezdanog sustava – prirodan, ne umjetan, da odmah otklonimo sumnje – uvijek je razlog za uzbuđenje.”

Svemirski trag bez poznatog polazišta

Podaci o 3I/Atlas mogli bi pomoći astronomima da bolje razumiju fizikalne i kemijske uvjete u drugim dijelovima galaksije. Prema sadašnjim proračunima, objekt dolazi iz smjera središnjeg područja Mliječne staze, iako točna matična zvijezda ostaje nepoznata.

U idućim mjesecima znanstvenici će pokušati utvrditi sastav jezgre, dinamiku repa, i moguće razlike između kometa izvan našeg sustava i onih nastalih unutar njega.

Jedno je jasno: Sunčev sustav nije zatvoren svijet. Povremeno nas posjete putnici iz međuzvjezdanog prostora – i svaki takav dolazak podsjeća nas koliko je svemir golem, a naše znanje još uvijek skromno.

🔵 Pridružite se razgovoru!

Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.