U dubinama pješčanog kamenoloma malog grada Cairo u državi New York, znanstvenici su otkrili mrežu fosiliziranih stabala. Vjeruje se da je ova drevna šumska zajednica nekoć obuhvaćala područje od otprilike 400 kilometara. Njezina procijenjena starost od 386 milijuna godina postavlja je kao najstariju poznatu šumu na svijetu.
“Dok hodate, gazite po korijenju drevnih stabala,” objasnio je dr. Christopher Berry, paleo-botaničar s Cardiff University, u razgovoru za Science 2019. godine. “Na površini ovog kamenoloma, možemo maštovito rekonstruirati šumu koja je nekada ovdje bujala.”
Prema IFLscience.com, šuma, otkrivena 2019., prostirala se na preko 3.000 kvadratnih metara devonskog perioda u podnožju planina Catskill, u dolini Hudson. Analiza je otkrila da je šuma bila stanište dvaju tipova stabala: kladoxylopsida, koji nalikuju na rane papratnjače, te Archaeopterisa, stabla s drvenastim deblima i ravno rastućim zelenim listovima izdvojenim iz frondoznih grana. Znanstvenici pretpostavljaju da su moguće otkrili i treću, dosad nepoznatu vrstu stabla, koja se razmnožavala sporama, slično kao i prve dvije.
“Zapanjujuće je otkriti raznolikost biljaka koje su prethodno smatrane stanišno isključivima kako zajedno rastu na drevnoj delti Catskill,” izjavio je dr. Berry prilikom objave otkrića.
Korijeni stabala Archaeopteris pronađeni su duži od 11 metara, predstavljajući neke od prvih kompleksnih korijenskih sustava koji su se širili i razgranavali s rastom biljaka. Prije ove evolucijske prekretnice, korijeni biljaka bili su jednostavniji, bez grananja, i obnavljali su se kako bi podržali rast većih biljaka, pojašnjavaju autori u znanstvenom radu.
“Šuma bi izgledala poput otvorenog prostora, s pojedinačnim i skupinama manjih stabala nalik na četinare i papratnjače, što bi stvaralo sjenovit, ali prostran krajolik,” nadodao je dr. Berry.
Na lokaciji su pronađeni i brojni fosili riba, što upućuje na mogućnost da je nekoć ogromna šuma bila uništena poplavom. Prethodno najstarija poznata šuma bila je šuma Gilboa, smještena svega 40 kilometara dalje od sadašnjeg rekordera, no procjenjuje se da je za nekoliko milijuna godina mlađa od šume u Cairu. Godine 2016., isti istraživački tim otkrio je veliku tropsku fosilnu šumu u Norveškoj.
Razvoj većih stabala s kompleksnijim korijenskim sustavima vjeruje se da je potaknuo proces “erozije”, tijekom kojeg se ugljični dioksid izvlačio iz atmosfere i skladištio u obliku vapnenca. Smanjenjem razine ugljičnog dioksida, razina kisika se mogla povećati, što je dovelo do evolucije većih životinja i insekata unutar tih drevnih šuma.
“Za stvarno razumijevanje kako su prva stabla počela izvlačiti ugljični dioksid iz atmosfere, nužno je istražiti ekologiju i staništa najstarijih šuma, uključujući i njihove korijenske sustave,” zaključio je dr. Berry.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
