U ranom Sunčevu sustavu sudari planetarnih razmjera bili su pravilo, a ne iznimka. Zemlja je vjerojatno doživjela udar koji je stvorio Mjesec, a Mars je možda bio oblikovan udarima koji su mu dali asimetrična obilježja. No što je s Venerom?
Digitalni eksperimenti s ranim planetom
Prema novom radu objavljenom na otvorenom serveru arXiv, tim koji vodi M. Bussmann sa Sveučilišta u Zürichu koristio je napredni hidrodinamički simulacijski softver smoothed particle hydrodynamics (SPH) kako bi istražio posljedice udara masivnih tijela na mladu Veneru. Takav softver omogućuje praćenje ponašanja materijala pri ekstremnim sudarima, što ga čini idealnim alatom za proučavanje formiranja planeta.
Model prikazuje Veneru neposredno nakon nastanka, s diferenciranom unutrašnjom građom: željezna jezgra čini oko 30 posto mase, a plašt od forsterita preostalih 70 posto. U simulacijama su korištena tijela mase od 0,01 do 0,1 Zemljine mase, što bi danas odgovaralo asteroidima divovskih razmjera.
Testirani su različiti scenariji: brzine udara od 10 do 15 kilometara u sekundi, kutovi od frontalnih do kosih sudara, više početnih toplinskih profila planeta te različite brzine rotacije prije udara. Analiziralo se kako bi ti sudari mogli utjecati na Venerin period rotacije i nastanak diskova od krhotina.
Rezultati pokazuju da više kombinacija parametara može dovesti do rotacije kakvu Venera ima danas. To uključuje i frontalne udare na planet koji se u tom trenutku ne rotira, kao i kose sudare tijela veličine Marsa s već rotirajućom Venerom.
Ključ u izostanku satelita
Najvažniji nalaz jest da scenariji koji daju današnju rotaciju obično stvaraju vrlo malo materijala u disku od krhotina, i to unutar sinkrone orbite. Takav bi se materijal brzo vratio na površinu planeta, bez stvaranja trajnog mjeseca. Time se jednostavno objašnjava zašto Venera danas nema prirodni satelit.
Autori zaključuju da divovski udar može istovremeno objasniti i Venerinu neuobičajenu rotaciju i izostanak mjeseca, a pritom je mogao odrediti i početne uvjete za njezin dugotrajni toplinski razvoj. Upravo ti uvjeti bili su presudni za formiranje guste atmosfere, ekstremnog učinka staklenika i složenih geoloških obilježja.
Kako se planiraju nove svemirske misije prema Veneri, ovakvi modeli pomoći će u tumačenju geoloških i atmosferskih podataka koje će one prikupiti. Slika nasilne prošlosti našeg najbližeg planetarnog susjeda sve je jasnija.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
