NASA tvrdi da je utvrdila što je uzrokovalo blokadu protoka helija zbog koje je raketu za misiju Artemis II morala povući s lansirne rampe u Svemirskom centru Kennedy i odgoditi prvo putovanje posade Orionom oko Mjeseca na najranije početak travnja.
Agencija je u utorak objavila da su tehničari dobili pristup dijelu sklopova uz adapter između stupnjeva, odmah pokraj gornjeg stupnja rakete. Do tog se područja ne može doći dok je raketa na rampi, nego tek kada je u zgradi za sastavljanje, Vehicle Assembly Buildingu (VAB). Upravo zato je uslijedilo povlačenje s rampe i odgoda.
Brtva pomaknuta u ključnom spoju
Problem je izbio nakon što je NASA 21. veljače uspješno ponovila takozvani “wet rehearsal” punjenja gorivom, pa se već ozbiljno govorilo o lansiranju početkom ožujka. No tijekom radova na pripremi za lansiranje na kompleksu 39-B pojavio se kvar s protokom plina: gornji stupanj, poznat kao “interim cryogenic propulsion stage”, nije mogao dobiti potreban protok helija do svog jedinog motora RL-10.
Helij u ovom slučaju nije pogonsko gorivo. Koristi se za ispiranje sustava od kriogenog goriva i održavanje odgovarajućeg tlaka. Kad taj protok nije moguć, sustav se ne može sigurno pripremiti za lansiranje. Lori Glaze, vršiteljica dužnosti pridružene administratorice u NASA-inoj upravi za razvoj sustava istraživanja, rekla je na konferenciji za novinare prošlog petka da je situacija bila jasna.
“Bilo je razočaravajuće, ali to je bila realnost, a reakcija našeg tima bila je točno ono što treba biti”, rekla je Glaze. “Podaci su bili prilično jasni da smo ‘no go’. Bili smo u situaciji ‘no go’ bez mogućnosti da helij teče do motora RL-10 gornjeg stupnja.”
Zato je odluka o povratku u VAB bila nužna, dodala je. “Dopustili smo da nam podaci kažu što trebamo učiniti i da nas operativna saznanja vode u odlukama koje moramo donijeti”, rekla je.
NASA sada navodi da je uzrok smanjenog protoka helija bila brtva u tzv. brzom odvojivom spoju (quick disconnect), sklopu koji je konstruiran tako da se odvoji od rakete u trenutku lansiranja. Zašto je brtva ispala iz položaja još nije utvrđeno, a inženjeri pokušavaju doći do razloga kako se to ne bi ponovilo.
U ažuriranju NASA navodi da je tim uklonio taj brzi odvojivi spoj, ponovno sastavio sustav i počeo provjeravati popravak tako da kroz mehanizam pušta helij smanjenim protokom kako bi se potvrdilo da je kvar otklonjen.
Baterije, sigurnost i novi zahvati
Povratak na lansirnu rampu neće uslijediti odmah jer se, dok je raketa u zgradi za sastavljanje (VAB), obavlja i niz drugih zahvata. Među njima je ugradnja i aktiviranje novih baterija u sustavu za prekid leta, nakon čega slijedi ponovno testiranje cijelog sustava od početka do kraja. Sve to mora zadovoljiti sigurnosne zahtjeve američkih Svemirskih snaga za lansirno područje na istočnoj obali SAD-a.
Timovi istodobno mijenjaju baterije na gornjem i središnjem stupnju te na potisnicima za gorivo, a pune i baterije u Orionovu sustavu za prekid lansiranja.
U ponedjeljak je krenuo još jedan veliki zahvat: zamjena brtve na dovodu tekućeg kisika u središnjem stupnju. Riječ je o istoj glavnoj liniji na kojoj je ranije već rađen popravak zbog problema s dovodom tekućeg vodika. Taj je posao, jer se nalazio pri dnu rakete, mogao biti odrađen dok je vozilo još bilo na rampi.
NASA navodi da će, nakon zamjene brtve na kisikovoj liniji, timovi ponovno sastaviti priključnu ploču na repnom priključku za opskrbu kisikom i provesti niz provjera nepropusnosti kako bi se potvrdilo da spoj dobro brtvi.
Glaze je rekla da će, nakon povratka na rampu, timovima trebati još oko tjedan i pol prije bilo kakvog pokušaja lansiranja. NASA kao najraniji datum navodi 1. travnja, uz pričuvne termine do 6. travnja. Ako se taj prozor propusti, sljedeće prilike otvaraju se 30. travnja.
Artemis II trebao bi biti prva misija u kojoj će ljudi otići izvan niske Zemljine orbite nakon više od pola stoljeća. U Orionu bi trebali letjeti NASA-ini astronauti Reid Wiseman, Victor Glover i Christina Koch te astronaut Kanadske svemirske agencije Jeremy Hansen. Planirana je desetodnevna misija s obilaskom Mjeseca, čiji je cilj potvrditi da Orion može sigurno prevoziti posadu i pripremiti teren za sljedeće misije prema Mjesecu.
No NASA je u međuvremenu promijenila planove za nastavak programa. Administrator NASA-e Jared Isaacman prošlog je tjedna objavio da misija nakon Artemisa II više neće biti slijetanje na Mjesec, kako je ranije bilo zamišljeno. Umjesto toga, Artemis III trebao bi biti let s posadom u blizini Zemlje, planiran za sredinu 2027., u kojem bi se Orion spojio s jednim ili s oba sustava za ljudsko slijetanje koje razvijaju SpaceX i Blue Origin. To bi, prema Isaacmanu, otvorilo put prema dvjema mogućim misijama slijetanja na Mjesec tijekom 2028.
“Želimo ubrzati proizvodnju, ranije dovući opremu i povećati učestalost lansiranja, što očito ima izravnu sigurnosnu dimenziju”, rekao je. “Uđete u dobar ritam, lansirate često. Dobijete tu ‘mišićnu memoriju’.”
Takav pristup trebao bi smanjiti razmak između misija. Trenutačno je situacija takva da je Artemis I, bespilotni let, poletio krajem 2022., a Artemis II dolazi više od tri godine kasnije. Po ranijem rasporedu, Artemis III bi se teško mogao približiti lansiranju prije kraja 2028.
Sljedeći tjedni pokazat će je li brtva u brzom odvojivom spoju doista bila jedini uzrok zastoja ili tek prvi uočeni problem u širem lancu. U NASA-i već sada računaju da će ishod ovih zahvata utjecati ne samo na datum Artemisa II, nego i na tempo kojim agencija pokušava ubrzati cijeli program.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.


Odgovori