Kad svemirski teleskop SPHEREx pogleda prema nebu, ne gleda u jedan planet, zvijezdu ili galaksiju — već u sve njih istodobno. Njegova zadaća je ambiciozna: snimiti čitavo nebo, u više od stotinu infracrvenih valnih duljina, i otkriti kako su nastali svemir, galaksije i gradivni elementi života. A ono što otkrije neće ostati zaključano u NASA-inim arhivima — već će biti dostupno svakome.
SPHEREx (Spectro-Photometer for the History of the Universe, Epoch of Reionization, and Ices Explorer) lansiran je u ožujku 2025. i trenutno kruži iznad Zemlje. Njegov cilj je u dvije godine snimiti četiri potpune karte neba — svaku u 102 infracrvene valne duljine. To je golem napredak u odnosu na ranije misije poput WISE-a, koji je promatrao svemir u svega četiri kanala.
“Ovdje govorimo o cijelom nebu. Gotovo svako područje astronomije može nešto izvući iz SPHEREx-ovih podataka,” kaže Rachel Akeson, voditeljica SPHEREx-ova centra za znanstvene podatke pri Caltechovu institutu IPAC u Pasadeni.
Snimanjem u različitim valnim duljinama, SPHEREx koristi spektroskopiju — tehniku koja prepoznaje tragove određenih molekula, poput leda i organskih spojeva, u oblacima prašine i plina unutar Mliječne staze. Upravo su te molekule ono što astronomi nazivaju “gradivnim blokovima života”.
No SPHEREx se ne zaustavlja na Mliječnoj stazi. Analizirat će svjetlost koju su emitirale sve galaksije kroz povijest svemira te istražiti fizikalne mehanizme ranog širenja svemira nakon Velikog praska.
Što sve možete pronaći u podacima?
NASA podatke sa SPHEREx-a objavljuje javno — i to svakih tjedan dana. Svaka snimka se obrađuje u roku od 60 dana, tijekom kojih se uklanjaju šumovi, ispravljaju pogreške detektora i slike usklađuju s točnim koordinatama neba. Kad su podaci spremni, svatko ih može preuzeti iz IRSA arhiva (NASA/IPAC Infrared Science Archive).
“Želimo da ljudi dobiju dovoljno informacija da mogu voditi vlastita istraživanja,” kaže Akeson. Zajedno s podacima objavljuju se i svi postupci obrade — potpuna transparentnost, od sirove snimke do konačne analize.
SPHEREx postaje još moćniji kada se njegovi podaci spoje s drugim teleskopima. Može pomoći James Webbu u odabiru zanimljivih ciljeva, poboljšati analize egzoplaneta iz TESS-a, pa čak i dopuniti studije tamne tvari i energije u misijama poput Europskog teleskopa Euclid ili budućeg Roman Space Telescopea.
“Sve više misija radi zajedno. SPHEREx ne djeluje izolirano — on je dio veće slike,” kaže Vandana Desai iz IRSA arhiva.
Nakon prve godine rada, SPHEREx će objaviti prvu potpunu kartu neba u svih 102 valne duljine — najdetaljniju infracrvenu kartu ikad sastavljenu. To će znanstvenicima pružiti jedinstveni pogled na galaksije, maglice, zvijezde i planete — i otvoriti nova pitanja o tome kako je sve počelo.
“Iz tih podataka ljudi će izvući odgovore koje danas ne možemo ni zamisliti,” zaključuje Desai.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
