Nakon mjesec dana ESA opet uspostavila vezu s Probom-3

Misija osmišljena da u orbiti stvara umjetnu pomrčinu Sunca gotovo je ostala bez ključne letjelice. Nakon mjesec dana bez signala, Europska svemirska agencija ponovno je uspostavila vezu sa satelitom iz misije Proba-3, i to upravo s onim koji nosi koronograf, glavni instrument za promatranje Sunčeve korone. Time je spašen projekt koji bi Europi tijekom dvije godine trebao donijeti sate i sate uvida u jedan od najslabije razumljenih dijelova naše zvijezde.

Proba-3 je lansirana 2024. kao dvogodišnja misija dviju letjelica koje lete u iznimno preciznoj formaciji više od 60.000 kilometara iznad Zemlje. Njihov zadatak nije običan orbitalni eksperiment.

Jedan satelit nosi štit promjera 1,4 metra koji zaklanja Sunčev disk i preuzima ulogu Mjeseca, dok drugi iz te umjetno stvorene sjene promatra koronu, vanjski sloj Sunčeve atmosfere koji se inače gubi u jakom Sunčevu sjaju.

Upravo je ta druga letjelica, ona s koronografom, 14. veljače iznenada ostala bez ispravne orijentacije. Lanac problema okrenuo je njezine solarne panele od Sunca, baterije su se ispraznile, a sustav je naposljetku prešao u režim preživljavanja. Od tog trenutka satelit je bez komunikacije samo plutao svemirom, dok je misija ostala bez svojeg najvažnijeg promatračkog elementa.

Mjesec dana bez signala

Preokret je stigao kada su inženjeri uočili da se izgubljena letjelica i dalje nekontrolirano okreće, ali tako da joj u pojedinim trenucima ipak malo Sunčeve svjetlosti pada na solarne panele. Taj kratki i slabi dotok energije bio je dovoljan da tim iskoristi priliku i ponovno uspostavi kontakt.

Aschbacher je rekao da je drugi satelit, onaj sa zaštitnim štitom, cijelo vrijeme pratio letjelicu s kojom je ESA izgubila kontakt. Upravo je to pomoglo timu da procijeni njezino stanje i iskoristi trenutak kada je dio Sunčeve svjetlosti ponovno pao na solarne panele.

Sada je solarni panel ponovno usmjeren prema Suncu, pa satelit može puniti baterije. Slijedi osjetljiviji dio posla. Stručnjaci ESA-e moraju postupno ponovno uključiti instrumente i provjeriti koliko je kvar ostavio posljedica. Voditelj misije Damien Galano poručio je da je povratak signala s koronografa izvanredna vijest i veliko olakšanje za cijeli tim.

Zašto je ova misija važna

Sunčeva korona proteže se na nekoliko milijuna kilometara, ali je i dalje među najmanje razumljenim dijelovima Sunca. Problem nije u tome što je daleka, nego što je gotovo nevidljiva. Njezinu slabu svjetlost nadjačava snažan sjaj Sunčeva diska, pa je u normalnim uvjetima ne mogu jasno razaznati ni ljudsko oko ni većina teleskopa.

Zato su potpune pomrčine Sunca toliko vrijedne znanstvenicima. No na Zemlji traju samo nekoliko minuta i događaju se razmjerno rijetko, oko 60 puta u stoljeću. Proba-3 pokušava taj problem zaobići tako što pomrčinu ne čeka, nego je stvara sama. Dvije letjelice lete toliko precizno da jedan satelit drugome proizvodi stalnu sjenu u kojoj koronograf može promatrati koronu mnogo dulje nego što je to moguće sa Zemlje.

Prema procjeni ESA-e, misija bi tijekom dvije godine mogla osigurati između 10 i 12 sati promatranja korone tjedno. Upravo zato ponovno uspostavljena veza nije samo tehnički uspjeh. Ona znači da Europa možda ipak nije izgubila rijetku priliku za dugotrajno proučavanje područja Sunca koje i dalje skriva neka od ključnih pitanja o ponašanju naše zvijezde.