Mjesec nije imao magnetsko polje već 4,36 milijardi godina, što znači da bi mogao sadržavati fragmente drevne Zemlje.
Nova studija sugerira da bi najstariji dokazi o pradavnoj Zemljinoj atmosferi mogli biti skriveni u stijenama s Mjeseca. Ovo je zaključak nedavne analize mjesečevih stijena koje su astronauti misija Apollo donijeli na Zemlju prije pedeset godina. Prema LiveScience, znanstvenici su tada otkrili tragove magnetizma u stijenama, što je ukazivalo na to da je Mjesec nekoć imao magnetsko polje, slično Zemljinom. No, ovaj nalaz bio je zbunjujući jer je Mjesečeva jezgra premala da bi podržavala stabilno magnetsko polje, objašnjava John Tarduno, profesor geoznanosti i okolišnih znanosti na Sveučilištu Rochester.
Nova studija, objavljena u časopisu Communications Earth & Environment, pokazuje da Mjesec nije imao magnetsko polje već 4,36 milijardi godina, što znači da je Mjesec možda sačuvao dio Zemljine atmosfere iz tog doba, jer je tada bio izložen ionima iz Zemljine atmosfere.
“Jedno od ključnih pitanja u razumijevanju Zemljine evolucije je sastav najranije atmosfere,” rekao je Tarduno za Live Science. “Na Zemlji nemamo mogućnost direktnog mjerenja tog vremena.”
Geološka razlika između Zemlje i Mjeseca
Dok je na Zemlji vrlo malo stijena starijih od 3,5 milijardi godina preživjelo, Mjesec je, zbog geološke stabilnosti, zadržao slojeve stijena starije od 4 milijarde godina. Na Mjesecu se nalazi sloj prašine i krhotina poznat kao regolit, koji je ostao netaknut milijardama godina. Tarduno ističe da bi proučavanje tih slojeva moglo otkriti sastav Zemljine atmosfere u njezinom najranijem razdoblju. “Ako uspijemo pronaći netaknuti regolit iz tog razdoblja, mogli bismo rekonstruirati ranu Zemljinu atmosferu,” naglašava Tarduno.
Značaj magnetskog polja
Magnetska polja nastaju kretanjem magnetskih materijala u jezgri planeta ili mjeseca, djelujući kao zaštita površine od sunčevog vjetra — struje nabijenih čestica koje dolaze sa Sunca. Stijene koje sadrže željezo mogu zabilježiti stanje magnetskog polja u trenutku kada se ohlade i stvrdnu, jer se magnetski minerali poravnavaju s tadašnjim magnetskim poljem i zadržavaju tu orijentaciju.
U studiji iz 2021. godine, Tarduno i njegov tim otkrili su da Mjesec nije imao magnetsko polje prije 3,9 milijardi godina. Iako su cijele stijene pokazivale znakove magnetizacije, Tarduno objašnjava da su ti tragovi vjerojatno rezultat udara meteorita. Pojedinačni kristali unutar stijena, koji preciznije bilježe geomagnetska polja, nisu pokazivali nikakvu orijentaciju.
Nova istraživanja analizirala su starije mjesečeve uzorke i pomaknula početak mogućeg postojanja magnetskog polja Mjeseca za 400 milijuna godina unatrag. To je posebno značajno jer se odnosi na Hadij, najraniji geološki eon naše planete. Na Zemlji više nema preostalih stijena iz tog razdoblja, pa sastav Zemljine atmosfere iz tog vremena ostaje misterij.
“To je ključan podatak za razumijevanje razvoja planeta i njihove naseljivosti,” zaključuje Tarduno. “Ako ne razumijemo vlastitu Zemlju, kako možemo shvatiti evoluciju drugih planeta?”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
