Revolucionarno otkriće ukazuje na najbliži primjer crne rupe koja konzumira zvijezdu, što je prvi put da je takav događaj otkriven u infracrvenim podacima. To sugerira da bi daljnja pretraživanja u infracrvenom području mogla otkriti više sličnih pojava.
Dosad nezabilježeno infracrveno otkrivanje događaja plimnog poremećaja
Otprilike svakih 10 000 godina, središte galaksije osvijetli se dok njegova supermasivna crna rupa razdire prolaznu zvijezdu, a to je fenomen poznat kao “događaj plimnog poremećaja” ( ili Tidal Diruption Even, TDE, na Engleskom). Približno 100 događaja plimnog poremećaja identificirano je u udaljenim galaksijama.
Astronomi sa MIT-a otkrili su novi TDE koji svijetli jarko u infracrvenom, jedan od prvih slučajeva identifikacije TDE-a na infracrvenim valnim duljinama. Ovaj događaj, nazvan WTP14adbjsh, također je najbliži TDE promatran do sada, događajući se u galaksiji NGC 7392, otprilike 137 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.
Skriveni fenomen otkriven
Konvencionalni rendgenski i optički podaci nisu otkrili WTP14adbjsh. Znanstvenici vjeruju da su tradicionalna istraživanja previdjela ovaj bliži TDE zbog ogromne količine prašine koja je zaklonila zračenje i emitirala toplinu kao infracrvenu energiju. Ovaj događaj je zabilježen u mladoj galaksiji u kojoj nastaju zvijezde, za razliku od većine TDE-a pronađenih u mirnijim galaksijama.
Otkriće sugerira da bi infracrvena pretražživanja mogla otkriti više TDE-ova u aktivnim galaksijama u kojima nastaju zvijezde, koje su ranije bile skrivene zbog prašine koja zaklanja svjetlost iz njihovih središta. “Pronalazak ovog bližeg TDE-a znači da mora postojati velika populacija tih događaja kojima su tradicionalne metode bile slijepe”, kaže Christos Panagiotou, postdoktor na MIT-ovom Kavli institutu za astrofiziku i istraživanje svemira.
Otključavanje tajni događaja plimnog poremećaja
Istraživanje, objavljeno u Astrophysical Journal Letters, izvorno nije bilo namijenjeno traženju TDE-ova. Koristeći alat za pretragu koji je razvio Kishalay De, tim je otkrio sjajni bljesak na nebu krajem 2014. godine. Bljesak su pratili do galaksije udaljene 42 megaparseka od Zemlje i, nakon što su eliminirali druge mogućnosti, zaključili su da je riječ o TDE-u.
Daljnje istraživanje otkrilo je da je supermasivna crna rupa u galaksiji otprilike 30 milijuna puta masivnija od sunca. Galaksija također aktivno proizvodi nove zvijezde, što je zbunilo znanstvenike, jer su većinu TDE-ova pronašli u rjeđim “zelenim” galaksijama, a ne u češćim “plavim” galaksijama koje stvaraju zvijezde. Međutim, prašina koju proizvode galaksije u kojima nastaju zvijezde mogla bi objasniti zašto TDE-ovi nisu detektirani konvencionalnim metodama.
Astronomi mogu steći sveobuhvatnije razumijevanje fenomena koristeći infracrvena istraživanja za otkrivanje prikrivenih TDE-ova u prašnjavim galaksijama u kojima nastaju zvijezde.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
