Pitanje jesu li ključni sastojci života na mladu Zemlju stigli iz svemira dobilo je novo snažno uporište. Japanski znanstvenici u uzorcima s asteroida Ryugu otkrili su svih pet nukleobaza potrebnih za DNK i RNK, čime je dodatno ojačala hipoteza da su ugljikom bogati asteroidi mogli donijeti dio kemijskog inventara iz kojeg je na Zemlji kasnije nastao život.
Riječ je o dosad najpotpunijem uvidu u organsku kemiju tog svemirskog tijela. Još je 2023. pokazano da Ryugu sadrži uracil, jednu od četiri baze koje grade RNK, molekulu koja u stanicama prenosi i provodi upute zapisane u DNK-u. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Astronomy, sada pokazuje da uzorci sadrže i adenine, gvanin, citozin i timin, odnosno cijeli skup nukleobaza koje čine temelj nasljednog materijala i njegovih biokemijskih posrednika.
To, međutim, ne znači da je na Ryuguu postojao život. Voditelj istraživanja Toshiki Koga iz Japanske agencije za znanost i tehnologiju mora i Zemlje ističe da prisutnost tih molekula prije pokazuje nešto drugo: da su primitivni asteroidi mogli stvarati i sačuvati spojeve važne za kemijske procese povezane s nastankom života.
Tragovi stariji od Zemlje
Ryugu je asteroid širok oko 900 metara, a do njega je 2014. krenula japanska letjelica Hayabusa-2 na put dug približno 300 milijuna kilometara. Misija je uspjela prikupiti dva uzorka stijena, svaki mase 5,4 grama, te ih 2020. sigurno vratiti na Zemlju.
Upravo ti sićušni uzorci danas nose veliku znanstvenu težinu. Asteroidi koji jure Sunčevim sustavom smatraju se svojevrsnim vremenskim kapsulama jer čuvaju tragove kemije iz najranijih faza njegova razvoja. Zbog toga su posebno važni za jednu od dugotrajnih teorija prema kojoj je život na Zemlji započeo tek nakon što su asteroidi i slična tijela na naš planet donijeli osnovne organske sastojke.
Novo otkriće uklapa se i u širu sliku koja se posljednjih godina brzo zaokružuje. Slični gradivni blokovi prošle su godine pronađeni i u uzorcima asteroida Bennu koje je na Zemlju dopremila NASA. Njihova prisutnost ranije je potvrđena i u meteoritima Orgueil i Murchison, ostacima asteroidnih tijela koja su pala na Zemlju.
Zbog toga Ryugu više nije izoliran slučaj, nego dio obrasca koji sugerira da su takve organske molekule raširene diljem Sunčeva sustava. Samo istraživanje upravo to i naglašava: ugljikom bogati asteroidi vjerojatno su pridonijeli predbiotičkom kemijskom materijalu rane Zemlje.
Amonijak otvara novo pitanje
Japanski tim nije se zaustavio na samom popisu pronađenih molekula. Istraživači su usporedili količine pojedinih nukleobaza u različitim svemirskim stijenama, uključujući Ryugu, Bennu i meteorite, te pokazali da se ti omjeri razlikuju ovisno o povijesti svakog tijela.
Pritom su uočili i vezu između udjela nukleobaza i koncentracije amonijaka, još jedne kemikalije važne za procese povezane sa životom. Taj je nalaz posebno zanimljiv zato što, prema riječima Toshikija Koge, nijedan poznati mehanizam nastanka ne predviđa takav odnos. Upravo zato taj obrazac može upućivati na dosad neprepoznat put nastanka nukleobaza u materijalima iz ranog Sunčeva sustava.
Astrobiolog Cesar Menor Salvan sa Sveučilišta u Alcalá, koji nije sudjelovao u radu, upozorava da ovakvi rezultati ne znače da je život nastao u svemiru. No, dodaje, u kombinaciji s nalazima s Bennua oni daju mnogo jasniju sliku o tome kakvi se organski materijali mogu stvarati u predbiotičkim uvjetima bilo gdje u svemiru.
Slično ocjenjuje i Morgan Cable sa Sveučilišta Victoria u Wellingtonu, koja taj rezultat povezan s amonijakom opisuje kao jedinstven. Po njezinoj ocjeni, riječ je o otkriću koje bi moglo imati važne posljedice za razumijevanje toga kako su se uopće prvi put formirale biološki važne molekule i kako su mogle potaknuti nastanak života na Zemlji.
Znanstvenici, dakle, još nisu riješili pitanje kako je život doista počeo. Ali sa svakim novim uzorkom iz dubokog svemira sve je teže ignorirati mogućnost da je dio odgovora stigao na Zemlju u obliku drevnih, ugljikom bogatih stijena koje su padale na naš planet mnogo prije nego što je na njemu postojao ijedan organizam.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.


Odgovori