kozmos.hr
Astronomija

Mlade galaksije u razvoju su neobično vruće, sjaje neočekivanim elementima

NASA/ESA/CSA James Webb Svemirski Teleskop i NASA/ESA Hubble Svemirski Teleskop udružili su snage kako bi proučili prostrani skup galaksija poznat kao MACS0416. Rezultirajuća pankromatska slika kombinira vidljivo i infracrveno svjetlo kako bi stvorila jedan od najpotpunijih pogleda na Svemir koji je ikada dobiven. Smješten oko 4,3 milijarde svjetlosnih godina od Zemlje, MACS0416 je par sudarajućih skupova galaksija koji će se na kraju spojiti i formirati još veći skup. Zasluge: NASA, ESA, CSA, STScI, J. Diego (Instituto de Física de Cantabria, Spain), J. D’Silva (U. Western Australia), A. Koekemoer (STScI), J. Summers & R. Windhorst (ASU), and H. Yan (U. Missouri).
objavljeno

Znanstvenici sa Sveučilišta Northwestern, pod vodstvom istraživačkog projekta CECILIA, koristeći NASA-in teleskop James Webb Space Telescope (JWST), donose nova saznanja o tzv. “mladim galaksijama u razvoju”. Ove galaksije, nastale dvije do tri milijarde godina nakon Velikog praska, pokazuju iznenađujuće visoke temperature i sadrže elemente poput nikla, što je rijetkost u astronomskim promatranjima.

Znanstveni rad “CECILIA: The Faint Emission Line Spectrum of z ∼ 2–3 Star-forming Galaxies” objavljena 20. studenog u časopisu The Astrophysical Journal Letters, predstavlja tek početak serije istraživanja koja će proizaći iz ovog projekta.

Profesorica Allison Strom, voditeljica projekta CECILIA i članica Weinberg College of Arts and Sciences na Northwesternu, ističe važnost ovog istraživanja u razumijevanju evolucije galaksija kroz 14 milijardi godina kozmičke povijesti. JWST omogućuje detaljno proučavanje galaksija u ključnom periodu njihovog razvoja, slično formativnim godinama u ljudskom životu.

Istraživanje CECILIA, nazvano po pionirki astronomije Ceciliji Payne-Gaposchkin, fokusira se na spektralnu analizu svjetlosti udaljenih galaksija, koju Strom uspoređuje s “kemijskom DNA” galaksija. Analizom ove DNA tijekom njihovog razvojnog razdoblja, moguće je predvidjeti buduće promjene i evoluciju galaksija.


Spektralna analiza

Zanimljivo je kako se spektralna analiza koristi za razumijevanje razlika između tzv. “crvenih i mrtvih” galaksija i onih koje su još uvijek aktivne u formiranju zvijezda, poput Mliječne staze. Ključni elementi identificirani spektralnom analizom pružaju uvid u prošle i buduće aktivnosti galaksija.

Tijekom ljetnih mjeseci, tim je promatrao 33 udaljene galaksije tijekom 30 sati. Kombiniranjem spektara 23 galaksije, stvorili su detaljnu sliku prosječne mlade galaksije u razvoju, otkrivajući osam elemenata uključujući vodik, helij, dušik, kisik, silicij, sumpor, argon i nikal.

Posebno iznenađenje predstavljalo je otkriće nikla, elementa težeg od željeza, koji je iznimno rijedak i teško detektibilan. Strom naglašava da je prisutnost nikla u ovim galaksijama možda indikacija nečeg jedinstvenog u zvijezdama koje ih čine.

Još jedno važno otkriće odnosi se na izuzetno visoke temperature u ovim galaksijama, koje su znatno više od temperatura uobičajenih za galaksije u sličnoj fazi razvoja. Ovo ukazuje na različitu kemijsku strukturu i uvjete unutar tih galaksija.

Podaci za ovu studiju prikupljeni su iz Mikulski Archive for Space Telescopes na Space Telescope Science Institute i W.M. Keck Observatory, pružajući nove uvide u složenost i raznolikost galaktičkih fenomena.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pratite Kozmos na Google Vijestima.