Otkriće prvog međuzvjezdanog objekta 2017. godine označilo je prekretnicu u razumijevanju Sunčeva sustava. ʻOumuamua, otkriven teleskopom Pan-STARRS, pokazao se kao tijelo koje nije nastalo u našem sustavu, a pritom se ponašao drugačije od bilo kojeg poznatog kometa ili asteroida. Nakon njega uslijedili su 2I/Borisov 2019. i 3I/ATLAS 2025. godine. Svaki od njih donio je nove podatke, ali i nova pitanja o prirodi materijala koji putuje između zvijezda.
Najveće pitanje danas glasi: kako znanstveno procijeniti međuzvjezdane objekte koji pokazuju neobična, teško objašnjiva svojstva? Astrofizičar Avi Loeb predložio je odgovor u obliku Loebove skale, sustava koji rangira objekte prema njihovoj odstupnosti od poznatih prirodnih procesa.
Kako radi Loebova skala?
Loebova skala obuhvaća razine od 0 do 10, pri čemu niža vrijednost označava potpuno prirodno podrijetlo, a viša sve veću vjerojatnost tehnološke prirode objekta.
-
Razina 0 — Objekt koji se u potpunosti može objasniti prirodnim procesima.
-
Razine 1–4 — Manje anomalije, ali objekt i dalje ostaje u okvirima prirodnog.
-
Razine 5–7 — Objekt pokazuje značajna odstupanja koja zahtijevaju dodatno istraživanje.
-
Razine 8–10 označavaju objekte čije se značajke više ne mogu uvjerljivo objasniti prirodnim procesima. Na razini 10, objekt je procijenjen kao vjerojatni tehnološki artefakt — što znači da posjeduje osobine koje upućuju na umjetnu izradu, ali bez tvrdnje o tome tko ga je izradio ili zašto.
Važno je naglasiti: Loebova skala ne donosi zaključke o porijeklu ili motivaciji. Ona ne tvrdi da su objekti “djelo izvanzemaljaca”, nego služi za klasificiranje podataka prema stupnju odstupanja od prirodnih modela — od potpuno prirodnog do potencijalno umjetnog. Zaključci o podrijetlu dolaze tek nakon neovisne analize dokaza.
ʻOumuamua i 3I/ATLAS: primjeri objekata s anomalijama
ʻOumuamua je do danas najpoznatiji međuzvjezdani objekt s izrazitim odstupanjima. Nije imao komu ni vidljivu aktivnost, iako je pokazivao blago, ali mjerljivo ubrzanje koje nije moglo biti objašnjeno izbacivanjem plinova. Njegov izduženi oblik i reflektivnost također nisu u skladu s tipičnim prirodnim tijelima. U okviru Loebove skale, takav objekt spada u sredinu: previše je anomalija da bi bio zanemaren, ali premalo podataka da bi bio proglašen umjetnim.
3I/ATLAS, otkriven 2025., danas je drugi ključni slučaj u raspravi o međuzvjezdanim anomalijama. Kreće se gotovo savršeno poravnano s ekliptikom, poravnanje koje je statistički iznimno malo vjerojatno za objekt koji stiže iz druge zvijezde. Uz to, tijekom prolaska kroz perihel pokazuje odstupanje od očekivane putanje, bez vidljivog izbacivanja materijala koje bi objasnilo takvo ponašanje. Te značajke čine ga objektom od visokog znanstvenog interesa, ali ne daju konačan odgovor o njegovoj prirodi.
Upravo zato se danas raspravlja o usvajanju Loebove skale kao standardnog alata u procjeni međuzvjezdanih anomalija.
Zašto nam treba Loebova skala?
Znanstvena metoda počiva na opažanju, klasifikaciji i analizi podataka. Bez sustavnog okvira, međuzvjezdani objekti s neobičnim svojstvima mogu lako završiti u binarnim raspravama, ili se odbacuju kao senzacionalistički, ili se prerano interpretiraju kao tehnološki artefakti.
Loebova skala uvodi red u tu dinamiku. Ona omogućuje da svaki objekt bude procijenjen na temelju objektivnih mjerila: stupanj anomalije, identifikacija prirodnih modela, mjerenja iz opažanja i fizikalna analiza.
Iako međuzvjezdani objekti vjerojatno ulaze u Sunčev sustav već milijardama godina, tek ih posljednjih nekoliko godinama možemo prepoznati i proučavati. Zato nam je potreban sustav poput Loebove skale: način da klasificiramo njihove osobine bez nagađanja i prije nego što donesemo zaključke o njihovoj prirodi.
Ako je u svemiru moguće da postoje tehnološke civilizacije, prva mjesta za traganje možda nisu planeti ili signali, nego sami objekti koji tiho prolaze između zvijezda.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
