Podaci iz godova drveća potvrđuju da sjeverna hemisfera nije imala tako vruće ljeto u posljednjih 2.000 godina. Od vremena vrhunca Rimskog Carstva, Zemlja nije doživjela tako ekstremno ljeto.
Nova analiza sugerira da smo, barem privremeno na sjeveru, prekršili Pariški sporazum iz 2015. godine koji ograničava zagrijavanje na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina. Prema Science Alert, mnogi ljudi već umiru kao izravna posljedica ovih visokih temperatura, kao i zbog mnogih prirodnih katastrofa koje one uzrokuju. “Kada pogledate dug povijesni period, možete vidjeti koliko je dramatično nedavno globalno zagrijavanje,” kaže Ulf Büntgen, znanstvenik za okoliš sa Sveučilišta Cambridge i suautor nove studije.
Nastavlja: “2023. godina bila je izuzetno vruća, a ovaj trend će se nastaviti ako dramatično ne smanjimo emisije stakleničkih plinova.” Büntgen i njegovi kolege, klimatolozi Jan Esper i Max Torbenson sa Sveučilišta Johannes Gutenberg u Njemačkoj, prikupili su rane zapise o temperaturi s neizravnim mjerama iz velikih skupova podataka o godovima drveća diljem sjeverne hemisfere. Korištenje temperaturnih proksija poput ovih je nužno jer su rane mjere temperature bile rijetke i nisu bile sustavno vođene.
Što kažu klimatkse rekonstrukcije?
“Samo kada gledamo klimatske rekonstrukcije, možemo bolje uzeti u obzir prirodnu varijabilnost i staviti nedavne antropogene klimatske promjene u kontekst,” objašnjava Büntgen. Njihovi rezultati sugeriraju da je predindustrijska osnova od koje mjerimo promjene u globalnim temperaturama bila malo hladnija nego što smo mislili. Ali kada je riječ o utjecajima klimatskih promjena, svaki djelić stupnja je važan. Rekalibracija ove osnove znači da je ljeto 2023. godine na sjevernoj hemisferi bilo 2,07 °C toplije od prosječnih temperatura predindustrijskog razdoblja između 1850. i 1900. godine.
Iako su njihovi rezultati ograničeni na sjevernu hemisferu, iznad 30°N, druga studija iz ranije ove godine došla je do sličnog zaključka koristeći skelete morskih spužvi za pronalaženje predindustrijske osnovne temperature. (Ta studija, međutim, bila je kritizirana od strane znanstvenika koji ističu da morske spužve predstavljaju samo jedan zapis s jednog mjesta, Kariba.) Još jedna nedavna analiza, objavljena u veljači od strane klimatske službe Europske unije, pokazala je da je globalno zagrijavanje prešlo 1,5 °C za cijelu prošlu godinu, ali znanstvenici naglašavaju da još uvijek možemo preokrenuti situaciju ako brzo djelujemo.
Klima se stalno mijenja
“Istina je da se klima uvijek mijenja, ali zagrijavanje u 2023. godini, uzrokovano stakleničkim plinovima, dodatno je pojačano El Niño uvjetima, pa završavamo s dužim i ozbiljnijim toplinskim valovima i produženim razdobljima suše,” objašnjava Esper. “Kada pogledate širu sliku, pokazuje koliko je hitno da odmah smanjimo emisije stakleničkih plinova.” U međuvremenu, tvrtke fosilnih goriva i druge moćne industrije i dalje nesmetano ispuštaju CO2 koji zadržava toplinu u naš zrak, dok znanstvenici i sada sam planet nastavljaju upozoravati na posljedice.
“Nastavljamo raditi jer to moramo učiniti, kako moćnici ne bi mogli reći da nisu znali,” rekla je za The Guardian klimatska znanstvenica Ruth Cerezo-Mota, koja nije bila uključena u novu studiju. “Znamo o čemu govorimo. Oni mogu reći da ih nije briga, ali ne mogu reći da nisu znali.” Ovo istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
