Kontroverzna piramida ipak nije stara 27 000 godina

U središtu znanstvenog sukoba koji potresa arheološke krugove nalazi se sporno istraživanje o starosti indonezijske znamenitosti Gunung Padang. Kontroverzna studija objavljena u listopadu 2023. godine, koja je tvrdila da je riječ o piramidi izgrađenoj prije 27.000 godina, povučena je iz časopisa “Arheološka prospekcija”, nakladnika Wiley. Ovaj potez izazvao je podijeljene reakcije u stručnoj javnosti.

Na jednoj strani nalazi se skupina uglednih arheologa zapanjenih činjenicom da je spomenuta studija uopće prošla recenzijski proces i objavljena. S druge strane, autori studije povlačenje smatraju neopravdanim, tvrdeći da se temelji na neutemeljenim optužbama pojedinaca s kojima se ne slažu, osporavajući pri tome validnost prikupljenih dokaza, analize i zaključaka studije

Pogledajmo bliže znanstvenu pozadinu

Lokalitet Gunung Padang, smješten na zapadnoj Javi u Indoneziji, predstavlja izdignuti zemljani nasip. Predvodnik istraživačkog tima, Danny Natawidjaja, tvrdio je da nasip predstavlja ostatke drevne piramide stare do 27.000 godina, što bi značajno nadmašilo starost trenutno najstarije poznate piramide na svijetu koja broji 4.700 godina. Temelj za ovu tvrdnju istraživači su pronašli u rezultatima datiranja ugljikom dobivenih bušenjem. Međutim, reakcija izdavača upozorava da su rezultati datiranja pogrešno povezani s ljudskom aktivnošću, posebno u kontekstu područja za koje se pretpostavlja da nije bilo naseljeno u vrijeme kada su autori studije sugerirali ručno oblikovanje piramide.

Izdavači u svojem povlačenju upozoravaju na “veliku grešku” koja nije bila identificirana tijekom procesa recenzije: primjena datiranja ugljikom na uzorke tla koji nisu bili povezani s bilo kakvim antropogenim artefaktima ili strukturama. Takva interpretacija lokaliteta kao drevne piramide izgrađene prije 9.000 ili više godina stoga je netočna, što je dovelo do povlačenja članka. Natawidjaja se oštro suprotstavlja povlačenju studije, interpretirajući ga kao “težak oblik cenzure”.

Rasprava o validnosti istraživanja nije se stišala ni nakon njegove objave. Flint Dibble, arheolog s Cardiff Sveučilišta, izrazio je iznenađenje što je studija uopće objavljena u njenom izvornom obliku.

Autori brane nalaze

Unatoč kritikama, autori studije brane svoje nalaze, ističući da kompleksna struktura lokaliteta sadrži skrivene šupljine koje sugeriraju višeslojnu gradnju, a kamenci su, prema njihovim tvrdnjama, bili precizno oblikovani i planski raspoređeni. Ova interpretacija poduprta je analizom slojeva tla za koje autori vjeruju da kriju tragove konstruiranih prostorija.

Međutim, postoji i alternativna interpretacija. Prema Dibblu, prirodni procesi mogu oblikovati kamenje na način koji može sugerirati plansku gradnju, unatoč nedostatku dokaza o direktnoj ljudskoj intervenciji. Ova perspektiva dovodi u pitanje tezu o naprednoj civilizaciji na tom području prije 27.000 godina, posebno u svjetlu nedostatka jasnih indicija ljudske aktivnosti, poput tragova ugljena ili kostiju.

Iako Natawidjaja i njegov tim ostaju čvrsti u svojim tvrdnjama o antropogenim karakteristikama uzoraka tla, stručna zajednica ostaje podijeljena. Prisutnost ljudi na području Gunung Padanga priznata je tek za posljednjih nekoliko stotina godina, ostavljajući otvorena pitanja o mogućoj prisutnosti ljudi prije 27.000 godina.

Dodatni sloj kompleksnosti donosi i politička dimenzija. Gunung Padang nije samo arheološko nalazište, već i mjesto hodočašća, što je prepoznala i indonezijska vlada, promičući narativ o drevnoj piramidi. Ova politička angažiranost dodatno potencira raspravu, čineći temu Gunung Padanga predmetom šire društvene i znanstvene polemike.

Sukob oko Gunung Padanga tako prelazi granice znanstvene zajednice, izazivajući široke rasprave o metodologiji, interpretaciji arheoloških dokaza i ulozi znanosti u društvenim narativima. Kako ističe Noel Tan, arheolog iz Bangkoka, iako je povlačenje studije neželjeni ishod, otvara važnu raspravu o standardima i praksama u arheološkim istraživanjima,