U tišini svemira, kineska svemirska letjelica uskoro će krenuti prema Marsu s jednim jasnim ciljem: vratiti uzorke tla i stijena koje bi mogle sadržavati dokaze o drevnom — ili čak još uvijek prisutnom — životu.
Kina je službeno započela pripreme za povijesnu misiju Tianwen-3, svoju prvu misiju povratka uzoraka s Marsa, koja bi trebala biti lansirana 2028. godine. Ako uspije, bit će to prvi put u povijesti da uzorci s druge planete stignu na Zemlju — potencijalno s biološkim tragovima života izvan našeg planeta.
Za razliku od prethodnih rovera koji su analizirali tlo na samoj površini Marsa, Tianwen-3 planira bušenje do dubine od dva metra. Ispod površinskog sloja, izloženog zračenju i oksidirajućim spojevima poput perklorata, koji mogu uništiti tragove organskog materijala, mogli bi se očuvati organski spojevi, čak i fosilizirani mikrobi. Uzorci će potom biti prebačeni na orbiter i vraćeni na Zemlju radi detaljnih analiza sofisticiranim laboratorijskim tehnikama.
Tragovi vode i života: gdje tražiti?
Jedna od ključnih znanstvenih zadaća jest odabrati idealno mjesto slijetanja. Tamo gdje je nekoć postojala tekuća voda, gdje su prisutni esencijalni minerali i gdje bi se eventualni mikroorganizmi mogli održati milijardama godina, nalazi se i najveća šansa za otkriće.
Taj zadatak vodi prof. Yiliang Li, astrobiolog s Odjela za znanosti o Zemlji na Sveučilištu u Hong Kongu i član znanstvenog tima misije. Njegov tim u suradnji s kineskim svemirskim stručnjacima analizira snimke i podatke kako bi identificirali lokacije koje su u ranom Marsovu razdoblju bile vlažne, umjerene i kemijski povoljne — uvjeti koje nazivamo “nastanjivima”.
Znanstvenici vjeruju da je Mars u svojoj prošlosti imao gušću atmosferu i topliju, vlažniju klimu, što je potencijalno omogućilo razvoj mikrobiološkog života. U tom razdoblju mogao je nalikovati ranoj Zemlji, koja je prije otprilike 3,8 milijardi godina postala plodno tlo za prve oblike života.
Uspješan povratak marsovskih uzoraka otvara pitanje: kako spriječiti moguću biološku kontaminaciju našeg planeta? Iako vjerojatnost postojanja opasnih patogena s Marsa ostaje nepoznata, rizik se ne može isključiti.
Kina planira izgraditi specijalizirani karantenski laboratorij na periferiji grada Hefei, znanstvenog centra u unutrašnjosti zemlje. Ondje će se uzorci analizirati u strogo kontroliranim uvjetima, daleko od vanjskog okoliša. Tek nakon što bude potvrđeno da ne sadrže nikakve aktivne biološke agense ili tvari koje bi mogle ugroziti biosferu Zemlje, uzorci će biti proslijeđeni istraživačkim institutima na detaljna proučavanja.
Ovaj aspekt misije poznat je kao “planetarna zaštita” i predstavlja jedan od najvećih izazova interplanetarnog istraživanja u 21. stoljeću.
Od rovera Zhurong do Tianwen-3: Kina ubrzava tempo
Kina je već 2021. postala tek druga zemlja u povijesti koja je uspješno spustila i upravljala roverom na Marsu. Zhurong je tada sletio na ravnicu Utopia Planitia, čime je ostvaren velik tehnološki iskorak. Misija Tianwen-3 predstavlja logičan sljedeći korak: ne samo istražiti nego i donijeti uzorke natrag na Zemlju.
Dok su mnoge svemirske agencije — uključujući NASA-u i ESA-u — najavljivale ambiciozne misije povratka uzoraka s Marsa do 2030., Kina je zasad jedina koja konkretno napreduje prema tom cilju. Ako uspije, bit će to znanstveni i geopolitički presedan.
Odgovor na pitanje je li život moguć izvan Zemlje ima implikacije koje nadilaze znanost. Utječe na filozofiju, religiju, pravo, ali i budućnost čovječanstva u svemiru. Ako se pokaže da je život — barem u jednostavnom obliku — nastao i drugdje u Sunčevom sustavu, to bi značilo da je on univerzalna pojava, a ne iznimka.
Zbog toga je svaki korak prema Marsu i dublje u svemir, uključujući i misije poput Tianwen-3, i znanstveno i egzistencijalno pitanje.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
