Naše razumijevanje zvijezda posljednjih je desetljeća doseglo nevjerojatne razine, omogućujući znanstvenicima da precizno prate njihove životne cikluse. Međutim, kada je riječ o našem Suncu, jedno pitanje i dalje intrigira istraživače: kako je mlada Zemlja održala tekuću vodu dok je Sunčeva energija bila značajno slabija nego danas?
Prije otprilike 4,57 milijardi godina, kada je Sunce započelo svoj životni ciklus kao zvijezda glavnog niza, njegova ukupna emitirana energija bila je otprilike 30% manja nego danas. Prema tim uvjetima, Zemlja je trebala biti potpuno zaleđena, nesposobna održavati tekuću vodu, ključnu za život.
Ipak, geološki dokazi otkrivaju drugačiju priču. Drevne stijene pokazuju da su rijeke i oceani tekli prije čak 3,2 milijarde godina.
Štoviše, fosilizirani ostaci algi iz tog razdoblja sugeriraju da je život bujao na planetu koji je, prema modelima Sunčeve evolucije, trebao biti smrznuta pustinja. Ova zagonetka poznata je pod nazivom “paradoks slabog mladog Sunca.”
Moguća rješenja ovog znanstvenog izazova
Kako bi riješili ovu zagonetku, znanstvenici su predložili nekoliko teorija. Jedna od najvažnijih ukazuje na atmosferu Zemlje, koja je možda zadržavala toplinu kroz snažan efekt staklenika. Visoke koncentracije ugljikovog dioksida, metana ili amonijaka mogle su izolirati planet i održavati dovoljno visoke temperature za tekuću vodu.
Druga teorija sugerira da je unutarnja toplina Zemlje igrala ključnu ulogu. Preostala energija iz formiranja planeta, zajedno s radioaktivnim raspadom i plimnim silama bližeg Mjeseca, mogla je održavati površinske temperature iznad točke smrzavanja.
Mars i zagonetka drevne vode
Paradoks slabog Sunca ne odnosi se samo na Zemlju. Mars također pokazuje dokaze o tekućoj vodi tijekom svoje rane povijesti. Tragovi drevnih riječnih dolina i delti upućuju na prisutnost vode prije 4,4 milijarde godina. Na Marsu je debela atmosfera bogata ugljikovim dioksidom ili metanom možda pružala potrebnu toplinu.
NASA-ine misije za povratak uzoraka, planirane za (sada) 2040-te, mogle bi napokon otkriti kako je Crveni planet podržavao tekuću vodu pod sličnim uvjetima.
Rješavanje paradoksa slabog Sunca moglo bi donijeti značajan napredak u razumijevanju uvjeta koji omogućuju nastanjivost planeta. Otkriće kako su rani planeti uspijevali održavati tekuću vodu pružilo bi ključne uvide u potencijal za život na egzoplanetima u orbitama udaljenih zvijezda. Iako mnoga pitanja ostaju bez odgovora, svako novo saznanje vodi nas korak bliže razumijevanju kako život može nastati i opstati u naizgled nemogućim uvjetima.
