Više od 50 godina vjerovali smo da točno poznajemo dimenzije i oblik Jupitera, najvećeg planeta u našem Sunčevom sustavu, no nova studija pokazuje da smo bili u krivu. Znanstvenici s Weizmannovog instituta za znanost, predvodeći međunarodni tim stručnjaka iz Italije, SAD-a, Francuske i Švicarske, iskoristili su nove podatke NASA-ine misije Juno kako bi pružili dosad najprecizniji izračun veličine i oblika ovog plinovitog diva. Rezultati, objavljeni u časopisu Nature Astronomy, otkrivaju da je Jupiter uži na ekvatoru i spljošteniji na polovima nego što su prethodna mjerenja sugerirala.
Dosadašnje razumijevanje Jupiterovog oblika temeljilo se na svega šest mjerenja koja su prije gotovo pet desetljeća provele NASA-ine misije Voyager i Pioneer, šaljući radio signale s letjelica prema Zemlji. “Te su misije postavile temelje, ali sada smo dobili rijetku priliku predvoditi analizu čak 26 novih mjerenja koja je napravila letjelica Juno”, objašnjava dr. Eli Galanti, znanstveni suradnik koji je vodio istraživanje u timu profesora Yohaia Kaspija.
Juno otvara nove perspektive
Ključni trenutak za ovo otkriće dogodio se nakon što je NASA 2021. godine produžila misiju Juno, koja oko Jupitera orbitira od 2016. godine. Nova, proširena putanja omogućila je letjelici da iz perspektive Zemlje prolazi iza Jupitera, što ranije nije bio slučaj. Kada letjelica prolazi iza planeta, njezin radio signal biva blokiran i savijen Jupiterovom atmosferom, što znanstvenicima omogućuje precizno mjerenje veličine planeta.
Tim s Weizmannovog instituta iskoristio je ovu priliku prateći kako se radio signali savijaju prolaskom kroz atmosferu. Maria Smirnova, doktorandica u Kaspijevoj grupi, razvila je posebnu tehniku obrade tih podataka, pretvarajući ih u detaljne karte temperature i gustoće. Rezultat je najjasnija slika Jupiterovog oblika do sada: planet je oko 8 kilometara uži na ekvatoru i 24 kilometra spljošteniji na polovima u odnosu na prethodne procjene. “Udžbenike će trebati ažurirati”, ističe profesor Kaspi. “Veličina Jupitera se, naravno, nije promijenila, ali način na koji ga mjerimo jest.”
Vjetrovi i unutrašnjost diva
Iako se razlika od nekoliko kilometara na planetu takvih dimenzija laicima može činiti zanemarivom, za planetarne znanstvenike ona je presudna. Čak i minimalna korekcija radijusa omogućuje da se teorijski modeli Jupiterove unutrašnjosti napokon usklade s podacima o gravitaciji i atmosferskim mjerenjima. Maayan Ziv, doktorandica u istraživačkom timu, potvrdila je kako upravo ovaj precizniji oblik planeta premošćuje dosadašnji jaz između teorije i stvarnih opažanja. Dodatni napredak postignut je uključivanjem utjecaja snažnih vjetrova u izračune – faktor koji su ranija mjerenja zanemarivala – čime je tim uspio riješiti dugogodišnja odstupanja u podacima.
Ovo istraživanje ima dalekosežne implikacije za razumijevanje strukture plinovitih planeta općenito, s obzirom na to da Jupiter služi kao “zlatni standard” za proučavanje plinovitih divova, kako unutar našeg sustava, tako i izvan njega. “Jupiter je vjerojatno bio prvi planet koji se formirao u Sunčevom sustavu. Proučavanjem procesa u njegovoj unutrašnjosti, približavamo se odgovoru na pitanje kako su nastali Sunčev sustav i planeti poput našeg”, zaključuje Kaspi. Tehnike razvijene tijekom ove studije bit će ključne i u budućnosti, posebice pri analizi podataka s letjelice JUICE Europske svemirske agencije. Ta misija nosi instrument dizajniran upravo na Weizmannovom institutu, koji će omogućiti još dublji uvid u atmosferu ovog diva.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
