Još jedan nepoznati svemirski objekt juri prema Suncu – i nije nalik ničemu što smo dosad vidjeli

Astronomi vjeruju da su upravo otkrili treći međuzvjezdani objekt. Po svemu sudeći, ovaj put imamo mjesece prednosti da ga promatramo. Najbitnije? Nije nalik ničemu što smo dosad vidjeli!

---

Početkom srpnja sustav ATLAS na Havajima detektirao je slabašnu svjetlosnu točku, tada još bez imena. Danima kasnije, astronomska studentica K. Ly – poznata pod korisničkim imenom @astrafoxen – objavila je otkriće na društvenim mrežama. Objekt je privremeno označen kao A11pl3Z, a sve više podataka vjeruje da mu je porijeklo izvan Sunčevog sustava.

Ako se to potvrdi, bit će to treći takav poznati slučaj nakon ‘Oumuamue (2017.) i kometa Borisova (2019.) – ali s jednom ključnom razlikom: A11pl3Z ima ekstremniju orbitu nego ijedan prethodni svemirski posjetitelj.

Što orbitu čini tako posebnim?

U orbiti se sve vrti oko ekscentriciteta – broja koji mjeri koliko je putanja izdužena. Kad je ekscentricitet manji od 1, objekt je gravitacijski vezan za Sunce. Ako je veći od 1, to znači da dolazi izvana, prolazi kroz sustav – i više se nikad ne vraća.

Interstellar object candidate #A11pl3Z from Deep Random Survey, Chile (obs code X09). No obvious tail, will have to do a stack to see if there's anything…Date is 2025 Jul 2 00:52:39 UTC.

— astrafoxen (@astrafoxen.bsky.social) 2025-07-02T01:30:15.965Z

‘Oumuamua je imala ekscentricitet 1,20, što je tada izazvalo sumnje oko toga je li zaista međuzvjezdana. Borisov je bio “brži”, ali ovaj novi objekt ih nadmašuje za red veličine. Prve procjene govorile su o nevjerojatnih 10, a trenutne se vrte iznad 6 – što je i dalje dvostruko više od Borisova.

Vidjet ćemo ga, ali ne iz idealne pozicije

A11pl3Z trenutačno se nalazi nešto unutar Jupiterove orbite, ali gotovo točno iza Sunca gledano sa Zemlje. U najbližoj točki bit će udaljen najmanje 50 milijuna kilometara od Zemljine putanje, što znači da nema apsolutno nikakve opasnosti.

Najbliži prolazak očekuje se u listopadu. Još nije jasno hoće li proći unutar ili izvan Marsove orbite, ali za sadašnjim teleskopskim sustavima to nije ključno. Trenutačno je preslab da bi ga uočili amaterski teleskopi – magnituda mu je oko 17 – ali ako se pokaže da sadrži led, odnosno da je riječ o kometu, mogao bi nakratko postati sjajniji. Nažalost, najbliža točka prolaska dogodit će se dok je Zemlja na suprotnoj strani Sunca, pa uvjeti za promatranje neće biti idealni.

U međuzvjezdanom prostoru, raznolikost je pravilo

Prvi posjetitelj – ‘Oumuamua – imao je oblik i ponašanje koje nikad nismo ranije vidjeli. Drugi – Borisov – ponašao se kao tipični komet, samo s drukčijim kemijskim sastavom. A11pl3Z sada uvodi treći, potpuno drukčiji scenarij: ništa ne znamo o njegovom sastavu, ali znamo da dolazi munjevitom orbitom kakva još nije zabilježena.

Ako sve prođe kako treba, ovo bi mogao biti prvi međuzvjezdani objekt kojeg sustavno proučavamo tjednima prije nego se približi Suncu. A možda i naš prvi pravi uvid u to koliko su svjetovi izvan našeg sustava zaista drugačiji.