Astronomi su identificirali zagonetnu novu klasu galaksija koje krše sva pravila koja smo dosad smatrali sigurnima o ranom svemiru. Ti tajanstveni objekti, poznati kao “Male crvene točkice” (ili Little red dots – LRD), mogli bi biti ključ za rješavanje jedne od najvećih kozmoloških zagonetki: kako su neke drevne galaksije narasle tako brzo i postale tako velike u ranim fazama kozmičkog razvoja.
Prije dvije godine, podaci iz svemirskog teleskopa James Webb (JWST) iznenadili su znanstvenu zajednicu. Opažanja su otkrila galaksije tako masivne i svijetle da su prkosile svim postojećim modelima formiranja galaksija. Ovi objekti, nastali samo nekoliko stotina milijuna godina nakon Velikog praska, prema sadašnjim teorijama trebali su biti znatno manji.
Astronomi su pretpostavili da veličina tih galaksija nije posljedica zvijezda, već nečega daleko intrigantnijeg—supermasivnih crnih rupa. Najnovija otkrića sada podržavaju ovu teoriju, sugerirajući da “Male crvene točkice” predstavljaju potpuno novu vrstu galaksija u kojima crne rupe dominiraju nad zvjezdanim sustavima.
Ove su galaksije nastale približno 600 milijuna godina nakon Velikog praska i opstale otprilike milijardu godina prije nego što su potpuno nestale iz svemira. Ovo razdoblje, poznato kao “era visokog crvenog pomaka,” ključno je za razumijevanje razvoja galaksija i crnih rupa u ranim fazama svemira.
Što otkrivaju “Male crvene točkice”?
Analizom podataka iz javno dostupnih istraživanja JWST-a, znanstvenici su otkrili da oko 70% ovih galaksija pokazuje plin koji se kreće nevjerojatnim brzinama, dosežući čak 1.000 kilometara u sekundi. Takvo ponašanje snažno ukazuje na prisutnost supermasivne crne rupe u središtu tih galaksija, čija gravitacija kontrolira kretanje okolnog plina.
Unatoč tome, izravni dokazi za postojanje tih crnih rupa zasad nisu pronađeni. Promatranja u rendgenskom spektru, koja obično otkrivaju aktivne crne rupe, nisu pokazala nikakve jasne znakove. Najvjerojatniji razlog? Te crne rupe zaklonjene su gustim oblacima plina, što ih čini nevidljivima čak i najnaprednijim teleskopima.
Još veća misterija leži u činjenici da ove galaksije nemaju analogne primjere u današnjem svemiru. “Čini se da su ovi objekti u potpunosti pod dominacijom svojih središnjih crnih rupa,” istaknuo je Steven Finkelstein, suautor studije. “To nas prisiljava da preispitamo naše razumijevanje rasta i evolucije galaksija.”
Identifikacija ovih objekata kao nove klase galaksija možda je riješila jednu zagonetku o ranom svemiru, ali istovremeno otvara mnoga nova pitanja. Zašto su ove galaksije nestale nakon ere visokog crvenog pomaka? Jesu li njihove crne rupe doista toliko zaklonjene, ili još uvijek ne razumijemo ključne aspekte njihovog ponašanja?
“Uvijek postoje različite teorije koje pokušavaju objasniti ovakve objekte,” izjavio je Dale Kocevski, vodeći autor istraživanja. “Najvažnije je pronaći ravnotežu između onoga što predviđaju modeli i onoga što opažamo u stvarnosti.”
Trenutno astronomi intenzivno prikupljaju dodatne podatke kako bi otkrili razloge zbog kojih su ovi objekti nestali i kako se uklapaju u širu sliku kozmičke evolucije. Ovo istraživanje, predstavljeno na 245. sastanku Američkog astronomskog društva, moglo bi donijeti prekretnicu u razumijevanju ranih poglavlja svemira.
