Je li Venera, danas poznata po svojoj užarenoj atmosferi i ekstremnim tlakovima, nekoć bila planet s blagim oceanima i ugodnom klimom? Znanstvenici vjeruju da je to moguće, a nova istraživanja ukazuju na to da je niz katastrofalnih vulkanskih erupcija možda doveo Veneru do njezinog današnjeg stanja.
Venera i Zemlja započele su kao sestrinski planeti. Imaju slične veličine, mase i sastave te se nalaze u Sunčevom naseljivom pojasu. No, dok je Zemlja postala kolijevka života, Venera je krenula drugim putem. “Uvjeti su toliko surovi da bi se olovo moglo otopiti,” objašnjava za Mashable, planetarni geofizičar Matthew Weller.
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Science Advances, koristi računalne modele kako bi pokazalo kako je Venera prošla kroz niz geoloških katastrofa. Ti događaji rezultirali su vulkanskom aktivnošću koja je prekrila površinu planetom i oslobodila ogromne količine plinova. Gusta atmosfera Venere zarobila je toplinu i uzrokovala drastičan porast površinskog tlaka.
Tlak na površini Venere je čak 92 puta veći nego na Zemlji. To znači da bi osoba stajala pod pritiskom kao da na svaki kvadratni centimetar njezina tijela djeluje težina od oko 600 kilograma — poput automobila koji stoji na vrhu vašeg palca.
Može li se isto dogoditi na Zemlji?
Dok Zemlja uspijeva održavati relativno stabilnu klimu, Venerina sudbina podsjeća koliko su uvjeti na planetima osjetljivi i podložni drastičnim promjenama. No što je pokrenulo katastrofalni zaokret na Veneri? Znanstvenici vjeruju da je snažna vulkanska aktivnost mogla poremetiti njezinu atmosfersku ravnotežu, što je dovelo do nekontroliranog zagrijavanja.
Na Zemlji, ugljični dioksid se tijekom milijuna godina uklanja iz atmosfere procesima vremenskog trošenja stijena, čime se regulira temperatura. Na Veneri je, međutim, taj prirodni mehanizam zatajio, što je izazvalo nezaustavljivi učinak staklenika. “Kada prestane djelovanje pločaste tektonike, nema povratka,” objašnjava Weller za Mashable.
Predstojeća NASA-ina misija DAVINCI imat će zadatak razotkriti tajne Venere spuštanjem sonde kroz njezinu gustu atmosferu. Tijekom prolaska kroz oblake, sonda će analizirati plinove i snimiti visokorezolucijske fotografije površine. Ova misija mogla bi pružiti ključne odgovore o prošlosti Venere i otkriti je li taj planet nekoć bio znatno sličniji Zemlji nego što danas pretpostavljamo.
Priča o Veneri snažno upozorava na to koliko se uvjeti na planetima mogu radikalno promijeniti. Može li Zemlju u dalekoj budućnosti zadesiti slična sudbina? Ovo zastrašujuće pitanje naglašava koliko je važno razumjeti planetarne procese i očuvati osjetljivu ravnotežu našeg planeta
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
