Ukratko: Iako ljudi ne mogu uskočiti u stroj za putovanje kroz vrijeme i vratiti se unatrag, znamo da satovi na avionima i satelitima putuju drugačijom brzinom nego oni na Zemlji.
Svi mi putujemo kroz vrijeme! Putujemo jednu godinu u vremenu između rođendana, na primjer. I svi putujemo kroz vrijeme otprilike istom brzinom: 1 sekunda po sekundi.
Teleskopi NASA-e također nam omogućavaju da se osvrnemo unatrag u vremenu. Teleskopi nam pomažu vidjeti zvijezde i galaksije koje su vrlo daleko. Svjetlu iz dalekih galaksija treba puno vremena da dođe do nas. Dakle, kada gledamo u nebo teleskopom, vidimo kako su te zvijezde i galaksije izgledale prije vrlo dugo vremena.
Međutim, kada razmišljamo o izrazu “putovanje kroz vrijeme“, obično mislimo na putovanje brže od 1 sekunde po sekundi. Takvo putovanje kroz vrijeme zvuči kao nešto što biste vidjeli samo u filmovima ili knjigama znanstvene fantastike. Može li to biti stvarno? Znanost kaže da.
Kako znamo da je putovanje kroz vrijeme moguće?
Prije više od 100 godina, poznati znanstvenik po imenu Albert Einstein predstavio je ideju o tome kako vrijeme funkcionira. Nazvao je to relativnost. Ova teorija kaže da su vrijeme i prostor međusobno povezani. Einstein je također rekao da naš svemir ima ograničenje brzine: ništa ne može putovati brže od brzine svjetlosti (300,000 km po sekundi).
Što to znači za putovanje kroz vrijeme? Pa, prema ovoj teoriji, što brže putujete, to sporije doživljavate vrijeme. Znanstvenici su proveli neka eksperimenta kako bi pokazali da je to istina.
Na primjer, postojao je eksperiment koji je koristio dva sata postavljena na točno isto vrijeme. Jedan sat ostao je na Zemlji, dok je drugi letio avionom (u istom smjeru u kojem se Zemlja vrti).
Nakon što je avion obišao svijet, znanstvenici su usporedili oba sata. Sat u brzom avionu bio je malo iza sata na tlu. Dakle, sat u avionu putovao je kroz vrijeme nešto sporije od 1 sekunde po sekundi.
Možemo li koristiti putovanje kroz vrijeme u svakodnevnom životu?
Ne možemo koristiti stroj za putovanje kroz vrijeme kako bismo putovali stotinama godina u prošlost ili budućnost. Ta vrsta putovanja kroz vrijeme događa se samo u knjigama i filmovima. No, matematikčka putovanja kroz vrijeme utječu na stvari koje svakodnevno koristimo.
Na primjer, koristimo GPS satelite kako bismo shvatili kako doći do određenih mjesta. Znanstvenici iz NASA-e također koriste visoko preciznu verziju GPS-a kako bi pratili gdje se sateliti nalaze u svemiru. No, jeste li znali da se GPS oslanja na izračune putovanja kroz vrijeme kako bi vam pomogao kretati se gradom?
GPS sateliti orbitiraju oko Zemlje vrlo brzo, brzinom od oko 14.000 kilometara po satu. To usporava satove GPS satelita za malu frakciju sekunde (slično primjeru s avionom gore).
No, određeni sateliti također orbitiraju Zemlju otprilike 20.200 km iznad površine. To zapravo ubrzava satove GPS satelita za malo veću frakciju sekunde.
Evo kako: Einsteinova teorija također kaže da gravitacija savija prostor i vrijeme, uzrokujući usporavanje protoka vremena. Visoko gore gdje sateliti orbitiraju, gravitacija Zemlje je mnogo slabija. To uzrokuje da satovi na GPS satelitima brže rade nego satovi na tlu.
Zajednički rezultat je da satovi na GPS satelitima doživljavaju vrijeme brzinom nešto bržom od 1 sekunde po sekundi. Srećom, znanstvenici mogu koristiti matematiku da isprave ove razlike u vremenu.
Da znanstvenici nisu ispravili satove GPS-a, bilo bi velikih problema. GPS sateliti ne bi mogli točno izračunati svoj položaj ili vaš. Greške bi se svakodnevno povećavale za nekoliko kilometra, što je velika stvar. GPS karte bi mogle misliti da vaš dom nije nigdje blizu gdje zapravo jest.
Dakle, putovanje kroz vrijeme doista je stvarno. Ali to nije baš ono što ste vjerojatno vidjeli u filmovima. U određenim uvjetima moguće je doživjeti da vrijeme prolazi drugačijom brzinom od 1 sekunde po sekundi. I postoje važni razlozi zbog kojih moramo razumjeti ovaj stvarni oblik putovanja kroz vrijeme.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
