Fosilizirana lubanja dosad nepoznate vrste sauropodomorfa, dalekog rođaka poznatih sauropoda poput Brontosaurusa i Diplodokusa, otkrivena je u južnoj Kini. Prema izvješću Live Sciencea, ovaj impresivni dinosaur, čija je duljina procijenjena na 10 metara, živio je prije otprilike 200 milijuna godina, pružajući nove uvide u rani razvoj ovih divovskih biljojeda.
Fosil je pronađen 2007. godine u Geoparku dinosaura Lufeng u provinciji Yunnan, regiji poznatoj po bogatstvu ostataka dinosaura.
Nazvan Lishulong wangi, ovaj primjerak smatra se najvećim ne-sauropodnim sauropodomorfom otkrivenim u formaciji Lufeng. Sedimenti iz ranog razdoblja jure pokazali su se neprocjenjivim izvorom za paleontologe, otkrivši fosilizirane ostatke još sedam drugih vrsta ranih sauropodomorfa.
Prema glavnoj autorici studije, Qian-Nan Zhang, paleontologinji s Kineske akademije znanosti, specifični sedimentni slojevi ovog područja imali su ključnu ulogu u očuvanju fosila. “Fini slojevi gline i mulja koje su nanosile prapovijesne rijeke i jezera zaštitili su ostatke od erozije, dok su minerali prodrli u kosti, što je olakšalo proces fosilizacije,” objasnila je Zhang.
Unatoč milijunima godina pod pritiskom sedimentnih slojeva, lubanja je izvanredno očuvana, s minimalnim gubitkom kostiju—rijedak slučaj kod ove skupine dinosaura.
Što Lishulong wangi čini posebnim?
Dok je većina biljojednih dinosaura tog razdoblja bila srednje do velike veličine, L. wangi se izdvaja svojom impresivnom veličinom i jedinstvenim anatomskim obilježjima. Za razliku od sporih sauropoda koji su ih kasnije zamijenili, ovaj je dinosaur možda mogao hodati na dvije noge. Zhang navodi kako je dijelio određene karakteristike s bliskim rođakom Yunnanosaurus-om, koji se mogao kretati na dvije ili četiri noge, ovisno o situaciji.
Znanstvenici su L. wangi razlikovali od srodnih vrsta, među ostalim, po velikim nosnim otvorima—prilagodbi koja je možda bila povezana s okolišem ili vrstom hrane. Što se tiče prehrane, Zhang pretpostavlja da se ovaj dinosaur hranio primitivnim biljkama poput paprati, cikada i četinara koje su prevladavale u bujnom jurskom pejsažu.
Analiza fosila pokazuje da je L. wangi bio odrasla jedinka u trenutku smrti, što se zaključuje na temelju spajanja određenih koštanih elemenata. Ipak, uzrok njegove smrti ostaje nepoznat. Djelomično očuvanje lubanje i vratnih kralježaka sugerira da su ostaci možda bili premješteni nakon smrti, što otežava precizno utvrđivanje razloga uginuća.
Ovo otkriće donosi još jedan ključan uvid u evoluciju sauropodomorfa, pružajući vrijedne informacije o prijelazu sa manjih, okretnih predaka na masivne sauropode koji su dominirali kasnijim razdobljima.
