Međunarodni tim astronoma, koristeći moćni svemirski teleskop James Webb (JWST), otkrio je neobičnu, masivnu galaksiju u ranom svemiru koja prkosi očekivanjima. Iako se nalazi usred kozmičkog “gradilišta” bogatog plinom, ova je galaksija, koju su znanstvenici zbog oblika i boje nazvali “Crveni krumpir”, neobjašnjivo tiha i ne stvara nove zvijezde. Otkriće sugerira da nasilni procesi u susjedstvu mogu ugušiti rast galaksija čak i u najplodnijim dijelovima svemira.
Tim predvođen Weichenom Wangom sa Sveučilišta u Milanu promatrao je područje poznato kao MQN01, čvor u kozmičkoj mreži udaljen od nas toliko da ga vidimo kakav je bio u davnoj prošlosti (crveni pomak od oko 3,25). Takvi čvorovi i proto-skupovi obično su prepuni hladnog molekularnog plina, osnovnog goriva za stvaranje zvijezda. Zbog toga se smatraju idealnim mjestima za brzo i učinkovito rađanje masivnih galaksija koje “usisavaju” okolni materijal.
Međutim, koristeći Webbovu kameru NIRCam i spektrograf NIRSpec, Wangov tim slučajno je naišao na anomaliju. Umjesto tvornice zvijezda, pronašli su masivnu, crvenu i pasivnu galaksiju.
“U ovom radu predstavljamo otkriće masivne mirne galaksije u okruženju bogatom plinom unutar čvora kozmičke mreže, koju smo identificirali i spektroskopski potvrdili pomoću JWST-a”, navode istraživači u znasntvenom radu.
Div bez goriva
Službenog naziva MQN01 J004131.9-493704, “Crveni krumpir” je pravi kozmički teškaš sa zvjezdanom masom od 110 milijardi sunaca, zbijen u polumjer od oko 3.260 svjetlosnih godina. No, unatoč svojoj veličini, galaksija je iznenađujuće siromašna gorivom. Masa molekularnog plina iznosi manje od 7 milijardi sunčevih masa, što je zanemariv udio u odnosu na njezinu ukupnu masu.
Analiza je pokazala da u galaksiji nema detektibilnog ugljikovog monoksida ni natrijevih linija, što potvrđuje nedostatak molekularnog i neutralnog plina. Također, nisu zabilježeni nikakvi izljevi materijala. Podaci o kretanju ioniziranog plina sugeriraju da je riječ o sustavu kojim dominira nasumično gibanje zvijezda, a ne uređena rotacija.
Najzagonetniji podatak je stopa stvaranja zvijezda. “Crveni krumpir” proizvodi samo oko 4 sunčeve mase godišnje, što je drastično manje od očekivanog za galaksiju te veličine u tom razdoblju svemira. To je posebno čudno jer se galaksija nalazi u središtu golemog rezervoara hladnog plina koji bi je trebao hraniti.
Susjed koji guši rast
Odgovor na pitanje zašto ova galaksija gladuje usred izobilja vjerojatno leži u njezinom susjedstvu. Podaci pokazuju visoku disperziju brzina zvijezda (268 km/s), što ukazuje na snažne turbulencije u plinu koji okružuje galaksiju. Duboka rendgenska snimanja otkrila su prisutnost dugog mlaza koji vjerojatno dolazi iz obližnje aktivne galaktičke jezgre (AGN) – supermasivne crne rupe koja guta materiju i izbacuje energiju.
Autori zaključuju da taj mlaz djeluje kao neka vrsta kozmičkog vjetra koji miješa plin oko “Crvenog krumpira”.
“Smatramo da je povratna sprega mlaza mogla dovesti do povećane turbulencije oko ‘Crvenog krumpira’ i time smanjiti akreciju plina na galaksiju, na što ukazuje visoka disperzija brzine plina”, objašnjavaju znanstvenici.
Ovo otkriće pruža važan uvid u to kako okoliš utječe na evoluciju galaksija. Čak i u ranom svemiru, gdje bi uvjeti trebali biti savršeni za rast, vanjski utjecaji poput aktivnih crnih rupa u susjedstvu mogu prekinuti dotok goriva i pretvoriti potencijalnu tvornicu zvijezda u uspavanog diva
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
