James Webbova slika dubokog polja otkrila je galaksiju staru devet milijardi godina u kojoj se nalaze neki od najstarijih poznatih globularnih skupova.
Globularni zvjezdani skupovi
Zahvaljujući svemirskom teleskopu James Webb, Kanadski istraživači otkrili su najudaljenije globularne klastere ikada. Prve i najstarije zvijezde u svemiru možda se nalaze upravo u tim gustim skupinama milijuna zvijezda. Ovaj tjedan The Astrophysical Journal Letters objavio je analizu Webbove prve slike dubokog polja koja prikazuje neke od najranijih galaksija u svemiru. Prema Lamiyi Mowli, Dunlapovoj suradnici na Dunlapovom institutu za astronomiju i astrofiziku na Sveučilištu u Torontu i kovoditeljici studije, JWST je izgrađen da otkrije prve zvijezde i galaksije u svemiru te da nam pomogne razumjeti podrijetlo kompleksnosti u svemiru.
Izuzetna moć JWST-a već je demonstrirana na Webbovoj prvoj slici dubokog polja, otkrivanjem najranijih faza formiranja zvijezda. Ova detaljna slika dubokog polja fokusira se na objekt udaljen devet milijardi svjetlosnih godina tzv. galaksiju ‘Sparkler’ (jer izgleda kao da ispušta ‘iskre’ – eng. spark). Prema istraživačima, galaksija je dobila ime prema malim žuto-crvenim točkama koje je okružuju i koje djeluje kao male iskre. Te iskre mogu biti ili mladi zvjezdani skupovi, rođeni tri milijarde godina nakon Velikog praska kada je stvaranje zvijezda bilo na vrhuncu, ili stari globularni skupovi.
James Webb gleda kroz kozmičku prašinu, otkrivajući dosad nepoznate zvijezde u galaksiji NGC 7496
Nevjerojatna snaga JWST-a
Globularni skupovi daju nam naznake o tome kakve su bile najranije faze formiranja galaksija. Istraživači su otkrili da pet kompaktnih objekata nisu tek obični globularni skupovi, već neki od najstarijih poznatih. “Vidjeti prve JWST slike i otkriti stare globularne klastere oko dalekih galaksija bilo je prekrasno iskustvo koje Hubble nije mogao pružiti”, objašnjava Kartheik G. Iyer, Dunlapov saradnik na Dunlapovom institutu za astronomiju i astrofiziku na Sveučilištu u Torontu.
Zbog činjenice da su znanstvenici mogli promatrati tzv. ‘iskre’ na različitim valnim duljinama, mogli su ih bolje modelirati i odrediti njihova fizička svojstva, poput starosti i broja zvijezda. Promatranje globularnih skupova na tako velikim udaljenostima može potaknuti daljnja istraživanja i potrage za sličnim objektima. Poznato je da postoji oko 150 globularnih klastera u našoj galaksiji, međutim nije jasno kako i kada su nastali. Nevjerojatno je izazovno mjeriti starost globularnih skupova, unatoč tome što smo svjesni da se radi o iznimno drevnim objektima. JWST je jedini teleskop koji može odrediti starost zvijezda u dalekim galaksijama, koristeći globularne skupove.
NASA-in sljedeći korak: Svemirski teleskop 100 puta veći od Webba?
Galaksija Sparkler
Prema Mowli, ti su se skupovi u pravilu formirali u velikoj blizini mjesta gdje su mogle nastati prve zvijezde. Globularni skupovi u galaksiji Sparkler mogu se lakše identificirati jer su daleko od naše vlastite galaksije Mliječne staze (nema smetnji kod promatranja). Prema Mowli, James Webbova slika galaksije Sparkler u biti nam pokazuje kakve su galaksije bile prije nekih devet milijardi godina kada je svemir bio star tek četiri i pol milijarde godina. “Razmišljajte o tome kao kad pogađate nečiju dob na temelju izgleda – lako je uočiti razliku između 5-godišnjaka i 10-godišnjaka, ali teško je reći razliku između 50- i 55-godišnjaka”, navodi Mowla.
Svemirski teleskop Hubble (HST) do sada nije mogao promatrati kompaktne objekte koji okružuju galaksiju Sparkler. Povećana razlučivost i osjetljivost JWST-a omogućili su Webbovoj prvoj slici dubokog polja da po prvi put prikaže sićušne točkice koje okružuju galaksiju. Efekt gravitacijske leće povećava galaksiju Sparkler za faktor 100 zahvaljujući galaktičkom skupu SMACS 0723 u prednjem planu koji iskrivljuje sve što je iza njega. Znanstvenicima je sada dostupno sveukupno tri različite slike galaksije Sparkler.
Hubble snimio galaksiju udaljenu 130 milijuna svjetlosnih godina
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
