Kroz milijune godina Zemljina klima prolazila je kroz dramatične promjene, smjenjujući razdoblja topline i ledenih doba. No što zapravo uzrokuje ove velike promjene? Novo istraživanje otkrilo je ključnu vezu između Zemljine orbite i ledenih doba te predviđa kada bi moglo započeti sljedeće.
Kretanje našeg planeta oko Sunca daleko je od jednostavne kružne putanje. Tri glavna faktora oblikuju njegov orbit:
- Ekscentricitet – promjene oblika orbite između gotovo savršene kružnice i elipse.
- Nagib osi (obliquity) – utječe na količinu sunčeve svjetlosti koja doseže različite dijelove planeta.
- Precesija – postupno pomicanje Zemljine osi, slično laganom njihanju zvrka.
Ove promjene, poznate kao Milankovićevi ciklusi, utječu na globalnu klimu kroz desetke tisuća godina. Znanstvenici su dugo sumnjali da su povezane s ledenim dobima, ali precizan mehanizam dosad nije bio poznat.
Skriveni obrazac ledenih doba
Analizom izotopa kisika u sedimentima s dna oceana, istraživači su rekonstruirali klimatsku povijest Zemlje tijekom posljednjih 800.000 godina. Otkrili su nevjerojatan obrazac: ledenim dobima ne upravlja slučajnost, već predvidljivi orbitalni faktori.
- Kraj ledenog doba (deglacijacija) događa se kada precesija i nagib osi formiraju specifičan odnos.
- Početak ledenog doba u potpunosti ovisi o nagibu osi.
Ovo otkriće napokon objašnjava ciklus od 100.000 godina, prema kojem su se ledena doba pojavljivala u posljednjih nekoliko stotina tisuća godina. Još važnije, znanstvenici sada mogu predvidjeti buduće glacijacije.
Kada započinje sljedeće ledeno doba?
Na temelju trenutne putanje Zemljine osi, istraživači procjenjuju da bi novo ledeno doba moglo započeti za otprilike 11.000 godina. No ljudske aktivnosti – posebno emisije stakleničkih plinova – već sada mijenjaju prirodne klimatske cikluse.
Dok se klimatske prognoze obično uspoređuju sa sadašnjim uvjetima, znanstvenici tvrde da je ključ razumjeti kako bi se klima razvijala bez utjecaja čovjeka. Ova usporedba mogla bi nam pomoći da preciznije izmjerimo stvarne posljedice industrijalizacije na dugoročnu klimu Zemlje.
Iako je ledeno doba još daleko, ovo istraživanje naglašava osjetljivu ravnotežu klimatskog sustava. Ako nastavimo mijenjati atmosferu, prirodni ritam glacijacija mogao bi biti poremećen. Razumijevanje ovih procesa moglo bi biti ključno za predviđanje i ublažavanje budućih klimatskih promjena.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
