Europa, ledeni mjesec Jupitera, danas djeluje kao beživotni komad leda prekriven tamom svemira. No u dalekoj budućnosti, kad Sunce izgori svoje gorivo i pretvori se u crvenog diva, ovaj svijet pod površinom leda mogao bi se nakratko probuditi. Astronomi vjeruju da će se tada promijeniti granice zone pogodnosti za život, a Jupiterov mjesec mogao bi razviti tanku atmosferu i postati privremeno nastanjiv.
Sunce se trenutno nalazi u stabilnoj fazi svog životnog ciklusa, u kojoj mirno sagorijeva vodik u svojoj jezgri. No za otprilike 12 milijardi godina, kada tog goriva ponestane, započet će fuzija helija, što će dovesti do širenja njegovih vanjskih slojeva. Tada će Sunce narasti u crvenog diva, progutati unutarnje planete i potpuno promijeniti izgled Sunčevog sustava. Merkur i Venera gotovo će sigurno nestati u njegovim užarenim slojevima, a Zemlja će izgubiti sve uvjete potrebne za život.
Kako crveni div mijenja budućnost Europa
U toj budućnosti granica zone u kojoj može postojati tekuća voda pomiče se daleko izvan današnje Zemljine orbite, pa će Jupiterov sustav ući u novo područje potencijalne nastanjivosti. Europa, koja danas skriva ocean ispod ledene kore, mogla bi početi isparavati. Pod utjecajem Sunčeva zračenja led će se početi pretvarati u paru, stvarajući privremenu atmosferu.
Računalne simulacije pokazuju da bi se dio te pare mogao zadržati stotinama tisuća godina. To bi otvorilo mogućnost za kemijske procese povezane sa životom. Hoće li to biti dovoljno dugo da se razviju i osnovni oblici života, ostaje otvoreno pitanje.
U međuvremenu, Jupiter će i sam doživjeti promjene. Njegovi gornji slojevi atmosfere mogli bi se pretvoriti u slojeve vodenih oblaka. Takva reflektivna površina mogla bi dodatno utjecati na okolne mjesece, uključujući i Europu. Gravitacijska povezanost između Jupitera i Europe, koja je uvijek okrenuta istom stranom prema planetu, dodatno će oblikovati razvoj uvjeta na površini mjeseca.
Što znači sudbina Europe za druge svjetove
Više od 90 posto do sada otkrivenih egzoplaneta orbitira oko zvijezda koje će, poput Sunca, u završnim fazama svog života prvo postati crveni divovi, a zatim se urušiti u bijele patuljke. Upravo tijekom te prijelazne faze, dok je zvijezda još uvijek crveni div, neki od tih planetarnih sustava mogli bi nakratko razviti uvjete pogodne za život.
Zbog toga znanstvenici s velikim zanimanjem promatraju sudbinu Europe. Ona im nudi model za razumijevanje kako planetarni sustavi preživljavaju smrt svojih zvijezda i kako bi se život mogao prilagoditi novim uvjetima, barem privremeno.
Nadolazeći svemirski teleskop Nancy Grace Roman mogao bi pomoći u otkrivanju sličnih pojava na udaljenim svjetovima. Neki bijeli patuljci već pokazuju tragove materijala bogatog vodom u svojim orbitama, što dodatno potiče potragu za novim nastanjivim svjetovima u krajnostima vremena i prostora.
Promjena koju donosi faza crvenog diva tako ne znači kraj priče za sve svjetove. U nekima, poput Europa, ona može označiti početak — makar i privremen — mogućnosti za život.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
