Dok zvijezde već tisućama godina privlače našu pažnju svojim sjajem, nevidljivi plinovi su ti koji istinski daju život galaksijama. Intenzivan odnos između plinova i galaksija upravlja sudbinom formiranja zvijezda.
Kroz povijest astronomije, naš fokus bio je usmjeren na zvijezde i galaksije, dok smo većinom zanemarivali neuhvatljivi plin koji ih okružuje. Ovaj plin funkcionira kao životna arterija svemira, pripremajući pozornicu za stvaranje zvijezda.
Plin je prisutan svugdje. U prostranstvima između galaksija, poznat je kao međugalaktički prostor (na Eng. Intergalactic Medium IGM). Bliže granicama galaksije naziva se ‘circumgalaktički plin’ (na Eng. circumgalactic medium CGM). Iako ovi termini pomažu astronomima da razjasne koncepte, plin se neprekinuto prelijeva iz jednog područja u drugo.
“Disanje” Galaksija
Shvaćanje kretanja plina između galaksija, CGM-a i IGM-a od presudne je važnosti. Ovaj dinamički proces, usporediv s disanjem galaksije, ključan je za formaciju zvijezda. Kada ovaj tok plinova prestane, prestaje i sposobnost galaksije da stvori nove zvijezde.
Kada je svemir započeo svoj “život,” plinovi su se okupljali u galaksijama, rađajući zvijezde. Na kraju svog životnog vijeka, zvijezde, posebno kroz eksplozivne supernove, izbacuju plin u svemir. Taj izbačeni plin, u početku vruć i razrijeđen, s vremenom se hladi. Dok se hladi, gravitacija galaksije ga ponovno privlači, omogućujući nastanak novih zvijezda. Ovaj kružni tok često se uspoređuje s disanjem galaksije.
Prema izvorima iz Universe Today, ovu pojavu su astronomi prepoznali tek šezdesetih godina 20. stoljeća. Od tada su, zahvaljujući modernim alatima i naprednim opservacijama, proširili naše razumijevanje.
Uloga CGM-a u Recikliranju
Premda CGM zauzima manje i slabije osvijetljeno područje od IGM-a, njegova uloga u recikliranju je od vitalne važnosti. CGM služi kao spremnik za gorivo potrebno za formiranje zvijezda i kao središte za galaktičke povratne informacije. Zanimljivo je da različiti sadržaj metala u CGM-u osvjetljava njegovu vezu s ekspulzijom zvijezda i ponovnim unosom plina.
Opsežna istraživanja pokazuju da je plin unutar CGM-a gušći i pokazuje veće temperaturne varijacije nego IGM. No, praćenje konkretnih mehanika ostaje izazovno. Dok signali dolaznog plina često se miješaju s onima iz same galaksije, signal izlaznog plina je lakše prepoznatljiv.
Točni uzroci ovih plinskih tokova i dalje su predmet rasprave. Fenomeni kao što su supernove, snažni zvjezdani vjetrovi i čak aktivnost crnih rupa mogli bi imati udjela u tome.
Na kraju, ovaj kružni tok plinova prestaje, što dovodi do “gašenja” galaksija. Kada se galaksije “uguše”, prestaju formirati zvijezde. No, misterij se produbljuje, jer neke od ugašenih galaksija imaju dovoljno goriva za formiranje zvijezda, ali iz nepoznatih razloga to ne čine.
Simulacija Galaktičkog Disanja
Da bi premostili praznine u opservacijama, astronomi koriste simulacije poput FIRE (Feedback In Realistic Environments – Povratne informacije u realnim okruženjima). Takve simulacije slikovito prikazuju kretanje plina unutar galaksija, pružajući uvide u njihovu formaciju i evoluciju.
Prestanak formacije zvijezda nosi s sobom velike implikacije. Bez novih zvijezda nema novih planeta, i potencijalno, nema novog života. I sam svemir ima svoj kraj. U dalekoj budućnosti, naše razdoblje karakterizirano formiranjem zvijezda i galaksija će završiti. Svemir će potonuti u tamu, a posljednji tragovi postojanja, poput bijelih patuljaka i crnih rupa, označit će kraj jedne ere.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
