Ako bi izvanzemaljci modificirali planet u svom sunčevom sustavu kako bi ga učinili toplijim, mogli bismo to otkriti. Novo istraživanje Sveučilišta Kalifornija u Riversideu identificira umjetne stakleničke plinove koji bi mogli otkriti terraformirani planet.
Terraformirani planet je umjetno prilagođen kako bi bio pogodan za život. Plinovi opisani u studiji bili bi detektabilni čak i u relativno niskim koncentracijama u atmosferama planeta izvan našeg sunčevog sustava pomoću postojeće tehnologije. Ovo bi moglo uključivati svemirski teleskop James Webb.
Dok se na Zemlji zagađujući plinovi moraju kontrolirati kako bi se spriječili štetni klimatski učinci, postoje razlozi zbog kojih bi se namjerno koristili na egzoplanetu. “Za nas su ti plinovi štetni jer ne želimo povećati zagrijavanje. Ali bili bi korisni za civilizaciju koja možda želi spriječiti nadolazeće ledeno doba ili terraformirati inače neupotrebljiv planet u svom sustavu, kao što su ljudi predložili za Mars,” rekao je Edward Schwieterman, astrobiolog sa Sveučilišta Kalifornija i glavni autor studije.
Tehnopotpisi: Umjetni plinovi kao znakovi inteligencije
Budući da se ovi plinovi ne pojavljuju u značajnim količinama u prirodi, moraju biti proizvedeni. Njihovo pronalaženje bi stoga bio znak inteligentnih, tehnološki razvijenih oblika života. Takvi znakovi nazivaju se tehnopotpisi.
Pet plinova koje predlažu istraživači koriste se na Zemlji u industrijskim primjenama poput proizvodnje računalnih čipova. Oni uključuju fluorirane verzije metana, etana i propana, zajedno s plinovima napravljenim od dušika i fluora ili sumpora i fluora. Novi rad u časopisu Astrophysical Journal detaljno opisuje njihove prednosti kao plinove za terraformiranje.
Jedna od prednosti je da su nevjerojatno učinkoviti staklenički plinovi. Na primjer, sumporni heksafluorid ima 23.500 puta veću snagu zagrijavanja od ugljičnog dioksida. Relativno mala količina mogla bi zagrijati smrznuti planet do točke gdje bi tekuća voda mogla opstati na njegovoj površini. Druga prednost predloženih plinova je njihova dugotrajnost. U atmosferi sličnoj Zemljinoj mogli bi opstati do 50.000 godina. “Ne bi ih trebalo često obnavljati kako bi se održala pogodna klima,” rekao je Schwieterman.
Alternativni plinovi za detekciju
Drugi su predložili klorofluorougljike (CFC) kao tehnopotpise jer su gotovo isključivo umjetni i vidljivi u Zemljinoj atmosferi. Međutim, CFC-i možda nisu povoljni jer uništavaju ozonski sloj, za razliku od potpuno fluoriranih plinova opisanih u novom radu, koji su kemijski inertni.
“Ako bi druga civilizacija imala atmosferu bogatu kisikom, također bi imala ozonski sloj koji bi željeli zaštititi,” rekao je Schwieterman. “CFC-i bi se razgradili u ozonskom sloju dok bi istovremeno katalizirali njegovo uništavanje.”
Budući da se lakše razgrađuju, CFC-i su također kratkotrajni, što ih čini teže detektabilnim.
Mogućnosti detekcije
Fluorirani plinovi moraju apsorbirati infracrveno zračenje kako bi imali utjecaj na klimu. Ta apsorpcija proizvodi odgovarajući infracrveni potpis koji bi mogao biti detektabilan svemirskim teleskopima. S trenutnom ili planiranom tehnologijom, znanstvenici bi mogli detektirati ove kemikalije u određenim obližnjim egzoplanetarnim sustavima.
“S atmosferom poput Zemljine, samo jedna od svakih milijun molekula mogla bi biti jedan od tih plinova, i bila bi potencijalno detektabilna,” rekao je Schwieterman. “Ta bi koncentracija plina također bila dovoljna da promijeni klimu.”
Kako bi došli do ove kalkulacije, istraživači su simulirali planet u sustavu TRAPPIST-1, otprilike 40 svjetlosnih godina udaljen od Zemlje. Odabrali su ovaj sustav, koji sadrži sedam poznatih stjenovitih planeta, jer je jedan od najproučavanijih planetarnih sustava osim našeg. Također je realan cilj za postojeće svemirske teleskope.
Europska misija LIFE
Grupa je također razmatrala sposobnost europske misije LIFE da detektira fluorirane plinove. Misija LIFE mogla bi izravno slikati planete koristeći infracrvenu svjetlost, omogućujući joj da cilja više egzoplaneta nego svemirski teleskop James Webb, koji promatra planete dok prolaze ispred svojih zvijezda.
Ovo istraživanje provedeno je u suradnji s Danielom Angerhausenom sa Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju/PlanetS, te s istraživačima iz NASA-inog Goddard Space Flight Centra, Blue Marble Space Institute of Science i Sveučilišta u Parizu.
Iako istraživači ne mogu kvantificirati vjerojatnost pronalaska ovih plinova u bliskoj budućnosti, uvjereni su da—ako su prisutni—moguće ih je detektirati tijekom trenutno planiranih misija za karakterizaciju planetarnih atmosfera.
“Ne bi trebali dodatni napori da se traže ovi tehnopotpisi, ako vaš teleskop već karakterizira planet iz drugih razloga,” rekao je Schwieterman. “I bilo bi zapanjujuće nevjerojatno pronaći ih.”
Ostali članovi istraživačkog tima također izražavaju entuzijazam ne samo za potencijal pronalaska znakova inteligentnog života, već i za koliko nas je trenutna tehnologija približila tom cilju.
“Naš misaoni eksperiment pokazuje koliko će snažni biti naši teleskopi sljedeće generacije. Mi smo prva generacija u povijesti koja ima tehnologiju za sustavno traženje života i inteligencije u našem galaktičkom susjedstvu,” dodao je Angerhausen.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
