Nedavna analiza megalitskog kamenog spomenika Menga (poznatog i kao Dolmen iz Menge) na Iberskom poluotoku otkriva da su drevni graditelji ovog spomenika vjerojatno razumjeli složene znanstvene koncepte, uključujući geometriju i trenje, tisućama godina prije nego što je grčki znanstvenik Euklid, “otac geometrije”, uopće bio rođen.
Monument koji osporava teorije o primitivnosti neolitika
Studija koju su proveli José Antonio Lozano Rodríguez i njegovi kolege otkriva da je “nemoguće razumjeti kako je spomenik poput Menge izgrađen između 3800. i 3600. godine prije Krista bez korištenja koncepta ‘rane znanosti’, osobito s obzirom na to da do danas u Iberiji nisu pronađeni nikakvi prethodnici koji bi ukazivali na postupni razvoj inženjerskih vještina kroz pokušaje i pogreške”. Ovo otkriće u potpunosti proturječi ideji o ‘primitivnosti’ ili ‘grubosti’ koja je dugo dominirala kako u popularnom tako i u znanstvenom shvaćanju neolitskih društava.
Ako se ova otkrića potvrde, masivni kameni spomenik i znanstvene metode korištene u njegovoj izgradnji mogli bi natjerati arheologe i antropologe da redefiniraju podrijetlo rane znanosti. Također, ovo bi moglo pomoći znanstvenicima da steknu jasniju sliku o neolitskim društvima koja su gradila ovakve monumente prije izgradnje drevnih egipatskih piramida u 3. stoljeću prije Krista, što bi sugeriralo da su ta društva bila organiziranija i sofisticiranija nego što se dosad vjerovalo.
Tijekom većeg dijela 20. stoljeća, istraživači su uglavnom smatrali da su razna neolitska društva, koja su se pojavila prije oko 6500 godina, bila lišena znanstvenog znanja i sofisticiranosti potrebne za izgradnju spomenika poput Menge. Međutim, novija otkrića, poput megalitskog spomenika Göbekli Tepe u Turskoj, natjerala su znanstvenike da preispitaju te zaključke, uključujući i pitanje koji su aspekti rane znanosti mogli biti korišteni od strane ovih drevnih graditelja.
U ožujku je The Debrief izvijestio o seriji iskopavanja uz obalu Rima koja su pokazala da su lovci iz kamenog doba koristili napredne pomorske tehnologije za izgradnju svojih brodova i navigaciju morem oko 5000. godine prije Krista. Nedavno, isti je izvor istaknuo nova otkrića koja pokazuju da su drevni moreplovci kolonizirali dijelove današnje Indonezije koristeći “naprednu tehnologiju” prije više od 42.000 godina. Sada, tim istraživača koji analiziraju Menga spomenik tvrdi da su njegovi graditelji koristili razne znanstvene koncepte, uključujući geometriju, i vjerojatno razumjeli pojam trenja.
Veličina i sastav kamenih ploča ukazuju na razumijevanje trenja
U studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, istraživači su ispitivali nekoliko ključnih aspekata ovog masivnog megalitskog lokaliteta. Dolmen iz Menge se sastoji od 32 golema kamena, ukupne težine oko 1140 tona, a sadrži krov, zidove i stupove. Istraživači ističu da su “njegove izvanredne dimenzije zahtijevale sofisticiran dizajn i planiranje, veliku mobilizaciju radne snage i savršeno izvedenu logistiku”. Međutim, napominju da ovo mjesto nikada nije bilo predmet interdisciplinarnog proučavanja stručnjaka iz različitih znanstvenih disciplina.
Prvi korak istraživanja bio je proučavanje veličine, težine i sastava kamene ploče broj 5. Teška 150 tona, ova kamena ploča je “najveći kamen ikad pomaknut na Iberskom poluotoku kao dio megalitskog fenomena i jedan od najvećih u Europi”. Analiza je pokazala da su ploče korištene za izgradnju krova spomenika bile od mekših do srednje mekanih materijala. Da bi premjestili ove goleme, ali osjetljive kamene blokove, istraživači vjeruju da su drevni graditelji morali imati barem osnovno razumijevanje trenja. Tim smatra da bi to “bilo moguće samo na prethodno pripremljenoj i pažljivo dizajniranoj cesti (ili ‘stazi’) koja bi minimizirala trenje”.
Ipak, tim tvrdi da najjači dokazi za razumijevanje i primjenu rane znanosti dolaze iz geometrijske analize lokaliteta. Njihovi rezultati pokazuju da su graditelji Menge bili svjesniji geometrije nego što se ranije mislilo.
Skale i klinovi otkrivaju razumijevanje geometrije
Prvi dokaz da su graditelji Menge razumjeli i primijenili geometriju vidljiv je u postavljanju uspravnih kamenih blokova na lokalitetu. “Kada se uđe u dolmen, odmah postaje očito da kameni blokovi nisu postavljeni savršeno vertikalno,” pišu istraživači.
Umjesto toga, kao na sofisticiranijim građevinama iz vremena Euklida, uspravni blokovi u Mengi pokazuju milimetarske nagibe. Također, istraživači primjećuju kako se “blago naginju jedan prema drugome”, s kutovima od 80°, 86° i 88°, kako na desnoj, tako i na lijevoj strani dolmena. Ova konfiguracija ne samo da konstrukciji daje blago trapezoidni oblik, što značajno pridonosi stabilnosti strukture, već je prema istraživačkom timu “ključni pokazatelj koji omogućuje procjenu redoslijeda postavljanja kamenja, a time i razumijevanje načina na koji je spomenik izgrađen.”
Tim također smatra da je kutna postavka uspravnih kamenja rezultat osjetljivosti mekših kamenih ploča korištenih za krov lokaliteta. Konkretno, istraživači napominju da je “ova domišljata ideja omogućila graditeljima da smanje širinu kamenih ploča, s obzirom na to da su bili napravljeni od mekih ili srednje mekanih stijena koje nisu bile vrlo otporne na pritisak.”
Još jedno iznenađujuće otkriće koje potvrđuje da su graditelji posjedovali znanje o geometriji proizlazi iz načina na koji su se kameni blokovi međusobno uklapali. Prema priopćenju za medije koje je pratilo studiju, mnogi zidovi spomenika “međusobno su povezani bočnim fasetama.” Ovakve tehnike gradnje nisu bile očekivane na tako drevnim lokalitetima.
Konačno, tim je proveo detaljnu analizu postavljanja uspravnih kamenih blokova u temeljnu stijenu. Prema priopćenju, i zidovi i stupovi su “uklinjeni u temeljnu stijenu.” Iako točan proces koji su drevni graditelji koristili nije poznat, studija tima sugerira vjerojatni scenarij koji uključuje sofisticirano razumijevanje geometrijskih koncepata poput ravnoteže i protuteža.
Otkrića koja redefiniraju stereotipe o neolitskim društvima
U zaključku studije, istraživači napominju da Dolmen iz Menge pokazuje znakove da su graditelji koristili i razumjeli širok raspon znanstvenih koncepata. Nadalje, objašnjavaju da “uključivanje naprednog znanja iz geologije, fizike, geometrije i astronomije pokazuje da Dolmen iz Menge predstavlja ne samo inženjersko čudo rane povijesti, već i značajan korak u razvoju ljudske znanosti, reflektirajući akumulaciju naprednog znanja.”
Autori ističu da je ovaj dolmen jedinstven u smislu tehnološke sofisticiranosti graditelja u usporedbi s drugim neolitskim lokalitetima. Na primjer, u Göbekli Tepeu korišteni su drvo i druge osnovnije tehnike gradnje, koje su bile manje sofisticirane u odnosu na ovaj spomenik.
“Na temelju dostupnih dokaza, ovaj dolmen je jedan od prvih velikih monumentalnih građevina ikad inženjeriranih s kolosalnim kamenjem,” pišu istraživači. “Ne samo da nisu postojali nikakvi precedenti u Iberiji za takav spomenik kada je Menga izgrađena, već nije izrađen niti jedan usporedivi spomenik tijekom cijele kasne prapovijesti. Ili barem, nemamo o tome zapisa.”
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.