Znanstvenici već desetljećima pokušavaju razumjeti kako nastaju zlatni grumeni, koji se često pronalaze unutar kvarcnih vena. Novo istraživanje, koje su proveli geolozi sa Sveučilišta Monash, donosi revolucionarnu teoriju koja bi mogla baciti novo svjetlo na ovaj proces. Naime, čini se da bi električni naboj, koji se stvara tijekom potresa, mogao igrati ključnu ulogu u formiranju ovih dragocjenih nakupina zlata. Zlatni grumeni, zbog svoje rijetkosti i ljepote, oduvijek su bili simbol bogatstva i moći. Stoljećima su izazivali ‘zlatne groznice’, privlačeći tisuće ljudi u potragu za blagom. No, kako točno nastaju ovi grumeni?
Tradicionalno objašnjenje kaže da se zlato taloži iz vrućih, vodenih otopina koje prodiru kroz pukotine u Zemljinoj kori. Kako se te otopine hlade ili prolaze kroz kemijske promjene, zlato se odvaja i nakuplja unutar kvarcnih vena. Iako je ova teorija široko prihvaćena, ona ne objašnjava u potpunosti nastanak velikih zlatnih grumena, osobito s obzirom na vrlo nisku koncentraciju zlata u tim tekućinama.
Studija koju je vodio dr. Chris Voisey sa Sveučilišta Monash, a koja će biti objavljena u časopisu Nature Geoscience, predlaže potpuno novu hipotezu. Kvarc, mineral koji obično sadrži zlatne depozite, ima jedno posebno svojstvo koje se naziva Piezoelektrični efekt—on stvara električni naboj kada je izložen stresu.
Ova pojava nije znanstvenicima strana; koristi se u svakodnevnim predmetima poput kvarcnih satova i upaljača za roštilj, gdje mala mehanička sila stvara značajan električni napon. No, što ako bi stres uzrokovan potresima mogao izazvati sličan učinak unutar Zemlje i pridonijeti formiranju zlatnih grumena?
Eksperiment koji je ‘uzdrmao’ geološku zajednicu
Kako bi testirali ovu teoriju, istraživači su proveli eksperiment simulirajući uvjete kakve kvarc može doživjeti tijekom potresa. Kristali kvarca uronjeni su u tekućinu bogatu zlatom, a zatim su izloženi stresu pomoću motora, što je simuliralo podrhtavanje tla. Nakon eksperimenta, uzorci kvarca analizirani su pod mikroskopom kako bi se utvrdilo je li došlo do taloženja zlata. Rezultati su bili zapanjujući. Prema profesoru Andyju Tomkinsu, suautoru studije, kvarc izložen stresu ne samo da je elektrokemijski taložio zlato na svoju površinu, već je također formirao i akumulirao zlatne nanočestice.
“Ono što je posebno zanimljivo je da se zlato uglavnom taložilo na postojećim zlatnim zrncima, umjesto da formira nove nakupine”, istaknuo je Tomkins.
Ovaj fenomen može se objasniti činjenicom da, iako je kvarc izolator, zlato je provodnik. Jednom kada se počne taložiti zlato, ono postaje središnja točka za daljnji rast, čime se postojeće zlatne nakupine oblažu dodatnim slojevima zlata. Ovaj proces, prema dr. Voiseyju, mogao bi objasniti nastanak velikih zlatnih grumena u kvarcnim venama, koji su često povezani s područjima sklona potresima.
“Kvarc, u biti, djeluje poput prirodne baterije, dok zlato služi kao elektroda, polako akumulirajući sve više zlata sa svakim novim seizmičkim događajem”, pojasnio je dr. Voisey.
Ovo novo razumijevanje procesa nastanka zlatnih grumena ne samo da rasvjetljava jednu od najstarijih geoloških misterija, već i ističe složenu međusobnu povezanost fizičkih i kemijskih procesa na Zemlji. Ovo istraživanje predstavlja značajan korak naprijed u razumijevanju kako prirodni procesi, poput potresa, mogu dovesti do stvaranja zlatnih grumena. Time se otvara mogućnost za daljnje istraživanje i potencijalno nove metode otkrivanja zlatnih nalazišta, što bi moglo imati značajan utjecaj na buduće rudarske prakse i geološka istraživanja.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
