Znanstvenici su otkrili neočekivano veliki broj drevnih zvijezda u tankom disku Mliječne staze, što dovodi u pitanje dosadašnje spoznaje o povijesti galaksije.
Korištenjem podataka iz Gaia misije Europske svemirske agencije (ESA), međunarodni tim astronoma otkrio je veliki broj drevnih zvijezda u tankom disku Mliječne staze. Ove zvijezde, starije od 10 milijardi godina, iznenadile su znanstvenike jer se nalaze u orbitama koje su slične orbitama mlađih zvijezda poput našeg Sunca. Pronađeno je da su neke od ovih zvijezda čak starije od 13 milijardi godina, što ih čini jednim od najstarijih objekata u našoj galaksiji.
Mliječna staza, naš dom u svemiru, sastoji se od velikog halo-a, centralnog ispupčenja, šipke, debelog diska i tankog diska. Većina zvijezda smještena je u tankom disku, koji prati organiziranu rotaciju oko središta galaksije. Ranije se smatralo da je tanki disk počeo formirati zvijezde prije oko 8 do 10 milijardi godina, ali ovo novo otkriće sugerira drugačiji scenarij.
Galaktička arheologija: otkrivanje povijesti
Glavni cilj galaktičke arheologije je razumjeti kako se Mliječna staza razvijala. Da bi se to postiglo, potrebne su detaljne karte koje prikazuju starost, kemijski sastav i kretanje zvijezda. Ove karte pomažu znanstvenicima da sastave povijest galaksije, ali izrada takvih karata predstavlja izazov zbog potrebe za velikim skupovima podataka o zvijezdama s precizno poznatim godinama.
Jedan od pristupa je proučavanje vrlo metalno siromašnih zvijezda, koje su stare i pružaju uvid u ranu fazu razvoja Mliječne staze. Takve zvijezde nastale su kada je svemir bio uglavnom sastavljen od vodika i helija, prije nego što su se stvorili teži elementi kroz nekoliko generacija zvijezda.
Novo razumijevanje formiranja galaksije
Prema riječima Samira Nepala iz Leibnizovog instituta za astrofiziku Potsdam (AIP), koji je vodio istraživanje, ovo otkriće sugerira da je formiranje tankog diska Mliječne staze započelo mnogo ranije nego što se prije mislilo, možda čak 4–5 milijardi godina ranije. Ovo otkriće usklađuje vremenski okvir formiranja Mliječne staze s formiranjem visokocrvenih galaksija opaženih Svemirskim teleskopom James Webb i ALMA radio teleskopom.
“Ovo istraživanje naglašava da je naša galaksija imala intenzivan period formiranja zvijezda u ranim fazama, što je dovelo do brzog obogaćivanja metala u unutarnjim dijelovima i formiranja diska,” dodaje Nepal.
Cristina Chiappini, također iz AIP-a, ističe da “naša studija sugerira da je formiranje tankog diska Mliječne staze bilo snažno povezano s ranim kemijskim obogaćivanjem unutarnjih regija galaksije.” Koristeći napredne tehnike strojnog učenja, istraživači su analizirali zvjezdane parametre više od 800.000 zvijezda, uključujući gravitaciju, temperaturu, metalni sadržaj, udaljenosti, kinematiku i starost zvijezda.
Ova istraživanja omogućila su treća verzija podataka iz misije Gaia. U budućnosti će se slične tehnike strojnog učenja koristiti za analizu milijuna spektra, prikupljenih istraživanjem 4MIDABLE-LR s 4-metarskim teleskopom Multi-Object Spectroscopic Telescope (4MOST), čiji se početak rada očekuje 2025. godine. Očekuje se da će nova saznanja doprinijeti još boljem razumijevanju evolucije Mliječne staze i galaksija općenito.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
