Fina prašina suspendirana u atmosferi je ipak odigrala značajnu ulogu u izumiranju dinosaura.
Općeprihvaćeno je da je prije otprilike 66 milijuna godina, svemirska stijena veća od Mount Everesta udarila u ono što je danas obala Meksika, pokrenuvši niz katastrofa koje su konačno ubile tri četvrtine života na Zemlji, najpoznatije među njima neleteće dinosaure.
Prema Science Alert-u, fini detalji o tome kako se sve to odigralo još su uvijek predmet rasprava. Sada su znanstvenici otvorili geološku ‘crnu kutiju’ koja sugerira da je udar asteroida stvorio oblak fine prašine koji je blokirao sunčevu svjetlost, ohladio Zemlju, zaustavio fotosintezu i uništio prehrambeni lanac.
Iako je hipoteza originalno predložena 1980. godine od strane geologa koji su otkrili prve znakove snažnog udara, bila je odbačena početkom 2000-ih jer stijenski uzorci iz tog razdoblja nisu sadržavali dovoljno fine prašine da bi izazvali globalnu zimu.
Međutim, većina prethodnih studija temeljila se na jedan centimetar debelim slojevima sedimenta iz razdoblja krede i paleogena. (Nije puno zemlje za ‘ugristi’.)
40 uzoraka sedimenta
Ova nova studija analizirala je 40 uzoraka sedimenta uzetih iz znatno bogatijeg pologa dubokog 1,3 metra u Tanisu, Sjeverna Dakota. Ovo mjesto je 3.000 kilometara sjeverno od kratera asteroida Chicxulub, ali pruža jedinstveni uvid u to kako su se oblaci prašine, čađi i čestica širili godinama nakon udara.
Veće čestice raspršuju svjetlost pod manjim kutovima od finijih čestica, pa su znanstvenici koristeći laser mogli odrediti koliko je svaki uzorak sadržavao fine silikatne prašine u rasponu od 0,8 do 8 mikrometara.
“[Otkrili smo] veći doprinos fine prašine… nego što se ranije cijenilo,” napisali su znanstvenici.
Koristeći računalno modeliranje, znanstvenici su otkrili da je ova fina prašina – nastala kada je asteroid udario u Zemlju i smrvio stijenu ispod – bila “najsmrtonosnija” od čestica koje su se oslobodile kada se meteorit širok 10 do 15 kilometara sudario sa Zemljom.
Otkrili su da bi visoke razine prašine u atmosferi stvorile globalnu tamu koja bi trajala gotovo dvije godine, što bi onemogućilo biljkama da obavljaju fotosintezu.
Bez biljaka, cijeli bi se prehrambeni lanac srušio. Vrhunski predatori – poput Tyrannosaurusa rexa – lovili su plijen koji je ovisio o biljkama kao dijelu svoje prehrane.
Prašina mogla bi ostati suspendirana u zraku i do 15 godina
Ova prašina mogla bi ostati suspendirana u zraku i do 15 godina, uzrokujući pad globalne temperature za 15°C i inducirajući “gotovo dvogodišnji prekid fotosinteze” blokiranjem sunčeve svjetlosti, napisali su znanstvenici.
Šok od sudara također bi vaporizirao stijene i proizveo sumporne plinove koji se pretvaraju u male čestice visoko u atmosferi. A intenzivna toplina koju je proizveo udar asteroida izazvala bi velike šumske požare, šaljući velike količine čađe i pepela u nebo.
Ipak, prema rezultatima istraživanja znanstvenika, bili su to upravo fini silikati, a ne materijali poput sumpornih čestica, koji su bili primarno odgovorni za produženu planetarnu zimu.
“Otkrivamo da se globalna tama i produženi gubitak fotosintetske aktivnosti planeta javljaju samo u scenariju s silikatnom prašinom, do gotovo 1,7 godina (620 dana) nakon udara,” napisali su znanstvenici.
“Ovo predstavlja dovoljno dug vremenski period da bi se postavili ozbiljni izazovi i za kopnene i za morske staništa.”
Životinje i biljke koje nisu bile prilagođene ili nisu mogle živjeti u mraku i hladnoći srele bi svoj kraj. Flora i fauna s fleksibilnom prehranom, staništima i načinom života imale bi veće šanse za preživljavanje.
Udar asteroida Chicxulub također je pokrenuo mega-cunami visok 1,5 kilometara koji je pogodio svaki kontinent na Zemlji i izazvao seizmičku aktivnost 50.000 puta snažniju od potresa u Sumatri 2004. godine.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
