Astronomi su otkrili masivnu crnu rupu koja se nalazi u ranom svemiru, samo 800 milijuna godina nakon Velikog praska. Za razliku od mnogih crnih rupa koje aktivno privlače plin i zrače energiju, ova se nalazi u uspavanom stanju, što pruža jedinstven uvid u rast i razvoj ovih svemirskih divova. Crna rupa, otkrivena pomoću svemirskog teleskopa James Webb (JWST), ima nevjerojatnu masu od 400 milijuna puta veću od mase Sunca i čini čak 40% mase svoje matične galaksije.
Ovo izvanredno otkriće dovodi u pitanje dosadašnje modele nastanka i rasta crnih rupa. Dok se crne rupe obično smatraju strukturama koje postupno rastu privlačenjem plina i prašine iz svoje okoline, veličina ove crne rupe postavlja intrigantna pitanja o tome kako su takve masivne strukture mogle nastati tako rano u povijesti svemira.
Kako ovakve crne rupe rastu
Crne rupe nastaju kada masivne zvijezde kolabiraju pod vlastitom gravitacijom, stvarajući regije svemira iz kojih ništa, pa ni svjetlost, ne može pobjeći. Tijekom svog razvoja, crne rupe povećavaju masu privlačenjem okolnog materijala. Međutim, njihov rast ograničava teorijsko načelo poznato kao Eddingtonova granica, koja nastupa kada pritisak zračenja sprječava daljnje privlačenje materijala.
Posebnost ove crne rupe leži u činjenici da je, čini se, premašila očekivane granice rasta tijekom ranih faza hiperaktivnosti, nakon čega je ušla u dugotrajno razdoblje mirovanja. Znanstvenici sugeriraju da crne rupe poput ove prolaze kroz kratke, ali intenzivne faze rasta koje traju milijune godina, a potom ulaze u faze mirovanja koje mogu trajati više od 100 milijuna godina.
“Možda zvuči paradoksalno, ali upravo ta kratka razdoblja intenzivnog rasta omogućuju crnim rupama da dosegnu nevjerojatne veličine,” objasnio je profesor Roberto Maiolino s Cambridgea.
“Uspavane” crne rupe
Crne rupe u stanju mirovanja, poput ove, znatno je teže otkriti jer emitiraju vrlo malo svjetlosti u usporedbi s aktivnim crnim rupama. Astronomi ih prepoznaju promatranjem slabog sjaja njihovih akrecijskih diskova, gdje plin postaje ekstremno vruć dok se približava crnoj rupi. Unatoč tome, uspavane crne rupe mogle bi biti znatno češće u svemiru nego što se dosad pretpostavljalo.
“Njena golemost omogućila nam je da je detektiramo čak i dok je u mirovanju,” istaknuo je voditelj istraživanja Ignas Juodžbalis iz Kavli instituta za kozmologiju u Cambridgeu. “Ovo otkriće pokazuje da svemir može stvoriti prave divove čak i u relativno malim galaksijama.”
Studija objavljena u časopisu Nature naglašava mogućnost otkrivanja još mnogih uspavanih crnih rupa u ranom svemiru. Znanstvenici vjeruju da ovo otkriće predstavlja tek početak istraživanja tih skrivenih divova, otvarajući put za nova otkrića.
Napredne računalne simulacije istraživačkog tima omogućile su modeliranje rasta ovakvih crnih rupa u ranim fazama svemira. Rezultati simulacija pokazuju da crne rupe mogu povremeno premašiti ograničenja rasta, akumulirajući ogromne količine mase prije nego što uđu u duga razdoblja mirovanja.
“Ovo otkriće ima dalekosežne posljedice za naše razumijevanje razvoja crnih rupa i evolucije galaksija u ranom svemiru,” zaključio je Maiolino. Uz napredne instrumente poput teleskopa James Webb, astronomi tek počinju razotkrivati tajne ovih fascinantnih svemirskih fenomena.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
