Promatrajući svemir gotovo 11 milijardi godina unatrag, znanstvenici su došli do otkrića galaksije ne temeljem svjetlosti koju emitira, već svjetlosti koju apsorbira.
U prostranstvu svemira, svjetlo je putokaz astronomima. Bilo da je riječ o toplom sjaju udaljenog sunca ili bljesku zvijezde u eksploziji, svjetlosne radijacije vode nas u potrazi za galaksijama. No, što ako galaksija ne postane vidljiva emitiranjem svjetlosti, već je apsorbirajući?
Fenomen apsorpcije svjetlosti
Zamislite galaksiju koja se savršeno postavlja između nas i svijetlog objekta u pozadini. Ta galaksija, s njenim međuzvjezdanim plinom i prašinom, može apsorbirati određene valne duljine tog pozadinskog svjetla. Kada astronomi analiziraju spektar svjetlosti, ove apsorpcije se manifestiraju kao izražene “rupice”, otkrivajući diskretnu prisutnost galaksije.
Kroz analizu ovih “rupica”, znanstvenici mogu izvesti zaključke o fizičkim karakteristikama skrivene galaksije. Pozadinsko svjetlo, često kvazar s aktivnom supermasivnom crnom rupom, ističe ovu galaksiju, slično kao što reflektor u stadionu ističe detalje.
Lov na tajanstvene galaksije
Johan Fynbo, profesor astronomije na Kopenhagenskom Centru za svitanje svemira, posvetio je svoje istraživanje ovim enigmatičnim galaksijama. Identificira moguće kandidate pretražujući kvazare s izraženijom crvenom bojom, što sugerira postojanje galaksije ispred koja apsorbira plavu svjetlost.
Ova metoda rezultirala je brojnim otkrićima. Glavni izazov je detektiranje svjetlosti koju emitira galaksija odgovorna za apsorpciju svjetlosti.
Galaksija slična Mliječnom putu?
U nedavnom istraživanju, Fynbov tim se fokusirao na galaksiju koja je apsorbirala znatnu količinu svjetlosti, sugerirajući moguću sličnost s našom Mliječnim putem.
Lise Christensen, docentica na Centru za svitanje svemira, primijetila je da karakteristike te galaksije podsjećaju na prašinu prisutnu u Mliječnom putu i susjednim galaksijama. Iako primarna galaksija koja apsorbira svjetlo ostaje skrivena, otkrivena je druga susjedna galaksija u kojoj nastaju zvijezde.
Zbog svoje blizine, ove će galaksije ostati gravitacijski povezane, što sugerira da će s vremenom formirati skupinu galaksija sličnu našoj Lokalnoj skupini, koju čine Mliječni put i Andromeda.
Fynbo je entuzijastičan oko povratka ovom polju, koristeći naprednije teleskope u nadi da će otkriti još više skrivenih galaktičkih čuda.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
