Astronomi su otkrili masivne pojase leda i prašine oko 74 zvjezdana sustava, pružajući dosad neviđen uvid u to kako se planeti formiraju i razvijaju. Ovo otkriće otvara nova pitanja o tome donose li kometi ključne sastojke za život ili izazivaju kaos sudarajući se s planetima.
Koristeći najmodernije teleskope, uključujući Atacama Large Millimeter Array (ALMA) u Čileu i Submillimeter Array (SMA) na Havajima, znanstvenici su identificirali “planetezimalne pojase” na udaljenosti do 500 svjetlosnih godina od Zemlje. Ovi pojasi sadrže bilijune sitnih čestica nastalih sudarima golemih ledenih tijela, poznatih kao egzokometi.
“Ovi pojasi postoje u najmanje 20% planetarnih sustava, što ih čini ključnima za razumijevanje kako planeti nastaju,” objašnjava Luca Matrà sa Sveučilišta u Dublinu.
Ledeni pojasi nalaze se u udaljenim dijelovima svojih sustava, gdje temperature padaju i do -250°C. Zbog tih ekstremnih uvjeta njihovo zračenje može se otkriti samo pomoću submilimetarskih valnih duljina, što zahtijeva napredne teleskope poput ALMA-e i SMA-e.
Sličnosti s Kuiperovim pojasom našeg Sunčevog sustava
Ovi egzokometni pojasi imaju značajne sličnosti s Kuiperovim pojasom u Sunčevom sustavu—regijom ledenih tijela koja se proteže iza Neptuna. Dok Kuiperov pojas pokriva udaljenost od 30 do 55 astronomskih jedinica (AJ), mnogi od novootkrivenih pojasa protežu se stotinama AJ, s različitim veličinama i strukturama.
Neki od pojasa imaju oblik uskih prstenova, dok drugi izgledaju više poput diskova. Također, određeni pojasi su nagnuti ili izduženi, što upućuje na prisutnost nevidljivih planeta koji utječu na njihovu gravitaciju. Debljina i struktura pojasa ukazuju na postojanje skrivenih objekata veličine mjeseca koji oblikuju njihovu evoluciju.
Mogu li egzokometi donijeti život ili uništenje?
Egzokometi, slični kometima u našem sustavu, vjerojatno prenose vodu i organske spojeve na unutarnje planete. Ovaj proces mogao bi stvoriti uvjete za nastanak života ili izazvati katastrofalne udare koji brišu postojeće oblike života.
Buduća istraživanja s teleskopom James Webb (JWST) pružit će još preciznije informacije o toplijim i bližim sustavima koje ALMA i SMA ne mogu detektirati. JWST bi mogao otkriti uske praznine, manje ledene objekte ili čak gravitacijske utjecaje neotkrivenih planeta.
Ova otkrića, objavljena u siječnju 2025. u časopisu Astronomy and Astrophysics, predstavljaju značajan iskorak u razumijevanju kako planetarni sustavi nastaju i razvijaju se. Proučavanjem udaljenih pojasa poput ovih, astronomi dobivaju priliku otkriti tajne ledenih svjetova i njihove uloge u oblikovanju svemira kakvog poznajemo.