Znanstvenike već niz godina fasciniraju neobične Marsove dine, a njihovim proučavanjem mogli bismo dobiti i uvid u tragove nekadašnjeg života na Crvenom planetu.
Nova slika
Znanstvenici pomoću kamera visoke rezolucije iz orbite prate kretanje prašine kroz marsovske eone. No, osim iz orbite znanstvenici Marsovu atmosferu, vjetrove i kretanje prašine proučavaju i roverima na površini.
Na Twitter računu Mars Reconnaissance Orbiter’s High Resolution Imaging Experimenta – koji radi na Marsu od 2006. godine – nedavno je objavljena slika „barchanskih dina“ formiranih vjetrovima Crvenog planeta koji neprestano ‘teku’ u jednom smjeru. U objavi su napisali „Tko ne voli sliku dina u 3D-u? Obratite pažnju na pješčanu ‘nit’ na desnoj strani slike. Zanimljivo kako je to moglo nastati.“
HiRISE 3D: Dunes in Nili Patera
Now, who doesn’t like an image of dunes in 3D? Pay attention to the sand “thread” on the right side of the image. Interesting how that might have formed!https://t.co/VE65NHGniC
NASA/JPL-Caltech/UArizona#Mars pic.twitter.com/mgMc03jOZh— HiRISE: Beautiful Mars (NASA) (@HiRISE) May 25, 2022
Marsove dine
Dok su stručnjaci misije u nedavnoj objavili pružili tek nekoliko detalja uz samu sliku, znanstvenici već dugi niz godina istražuju regiju Nili Patera u pokušaju da otkriju kako se dine razvijaju tijekom vremena. Primjerice, studija iz 2012. godine pokazala je nevjerojatno brza kretanja tijekom ovih pješčanih tvorevina tijekom period od 105 dana. Naime, znanstvenici su izmjerili da su u ovom periodu neke dine ‘proputovale’ i do 4.5 metara!
Perseverance proučava divlji Marsov vjetar
Barchanske dine nastaju dok vjetar polako pomiče zrna pijeska uz padinu dina, stvarajući male ‘mreške’ na padini – „Kada zrnca pijeska stignu na vrh, padaju niz strmiju i kraću padinu, koja kao posljedica toga ‘nema mreškanja’. Ovo postupno kretanje pijeska uzrokuje da se dine polako pomiču tijekom vremena,“ stoji u NASA-inom objašnjenju ovog fenomena.
Zašto su dine zanimljive?
Znanstvenici su zainteresirani za pješčane dine jer pokazuju područja stalne promjene površine, umjesto da se isti materijal natopi ultraljubičastim ili gama zračenjem koje bi moglo izbrisati Marsovske biosignature. Smatra se da bi ove regije mogle biti plodonosne u stalnoj potrazi za životom (ili tragovima nekadašnjeg života) na Marsu. Nili Patera je također regija poznata po svojim jedinstvenim tokovima lave bazalta i dacita. Dacit je prilično rijedak na Crvenom planetu, što implicira „složenu vulkansku“ povijest u regiji.
Odakle dolazi tolika prašina Marsove atmosfere?
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
