Unatoč svom našem znanju, Jupiter ostaje jedna od najvećih misterija Sunčevog sustava.
Jeste li ikad razmišljali o Jupiterovoj veličini i kako to da nije postao zvijezdom? Ako ne, predlažem vam da odmah otvorite sliku koja uspoređuje Jupiter sa svim planetima u Sunčevom sustavu. Dat ću vam jednostavan primjer – plinski div je 318 puta veći od našeg planeta i gotovo 2,5 puta veći od svih objekata u Sunčevom sustavu osim Sunca. Štoviše, postoje čak i zvijezde koje su manje od Jupitera.
Desetljećima se temeljito raspravlja o tome zašto Jupiter nije postao druga zvijezda Sunčevog sustava. Kako nastaju zvijezde? Što bi se dogodilo ako bi Jupiter jednog dana postao zvijezda?
Što je točno zvijezda i kako nastaje?
Zvijezda je ogromna plinska kugla velike mase koja se smanjuje pod utjecajem gravitacijskih sila. Posljedica toga je porast temperature u njenom središtu što uzrokuje nuklearnu fuziju – stvaranje helija iz vodika popraćeno oslobađanjem ogromnih količina energije.
Da bi se stvorili uvjeti za fuziju, zvijezda mora biti ogromna. Na primjer, Sunce ima masu 333 000 puta veću od Zemlje. Postoje zvijezde čija je masa do 100 puta veća od Sunčeve, kao i zvijezde čija masa iznosi oko 8% Sunčeve mase što je inače minimalna masa pri kojoj su moguće termonuklearne reakcije u jezgri.
Što se tiče njihovog nastanka, zvijezde proizvode ogromne oblake plina i prašine. Ako je oblak plina dovoljno velik, počinje se smanjivati pod utjecajem gravitacijskih sila. Ova kontrakcija uzrokuje porast tlaka i temperature u središtu.
Objekt koji se tada formira, naziva se protozvijezdom. Radi se o početnoj fazi života zvijezde. Protozvijezdu moramo promatrati pomoću infracrvenog elektromagnetskog spektra jer ne emitira svjetlost iz vidljivog spektra. Kad tlak i temperatura dovoljno porastu, započinju nuklearne reakcije koje vodik pretvaraju u helij.
Usporedba Jupitera i Sunca; zašto Jupiter ne može postati zvijezda?
Možda će vas to iznenaditi, ali Jupiter je zapravo vrlo sličan Suncu. Iako Sunce ima masu 1050 puta veću od Jupitera, njihova je sličnost u sastavu vodik-helij. Masa Sunca podijeljena je između ova dva elementa (ne računajući ostatak)otprilike: 71% vodik i 27% helij. Kada pogledate Jupiter, postoci su gotovo identični – 73% vodik i 24% helij.
Ako je njihov sastav tako sličan, zašto onda Jupiter nije zvijezda? U prošlost su postojale teorije da je plinski div propala zvijezda te da bi jednog dana potencijalno mogao postati zvijezdom. Moderna znanost dokazala je upravo suprotno.
Jednostavno rečeno, nuklearna fuzija zahtijeva veliko zagrijavanje, veliku masu, intenzivnu kompresiju i gorivo. Planet ima puno vodika, ali mu nedostaje velika gustoća i potrebno zagrijavanje. Jupiter se mora povećati 80 puta prije nego dobijemo ikakvog razloga za brigu.
Što bi se dogodilo da Jupiter postane zvijezda?
Odgovor na ovo pitanje iznenadit će vas – gotovo će sve ostati isto. Mogao bi promijeniti količinu energije koja nam dolazi iz svemira za približno 0,02% i biti sjajniji od Sunca. Znanstvenici vjeruju da bismo je vidjeli tijekom dana, ali to ne bi utjecalo na naš način života.
Čak se vjeruje da to ne bi utjecalo na našu orbitu jer smo preblizu Suncu. Međutim, to bi se odrazilo na vanjske planete Sunčevog sustava kao što su Neptun, Uran i vjerojatno Saturn.
Jupiter je možda velik, ali njegova masa nije ni blizu količini koja mu je potrebna da bi postao zvijezda. Štoviše, čak i da se to dogodi, vjerojatno neće imati utjecaja na život na Zemlji iako nikada ne možemo biti potpuno sigurni, zar ne?
O Jupiteru se može još puno toga naučiti i vjerujem da smo otkrili tek mali komadić tajni ovog plinskog diva.
Izvori:
• Gunn, D. (n.d.). Could Jupiter become a star?
• Jupiter – In Depth. (2020, October 12).
• Starr, M. (n.d.). Jupiter Is Bigger Than Some Stars, So Why Didn’t We Get a Second Sun?
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
