Znanstvenici su otkrili primjerak dugoživca (tardigrada), također poznatog kao ‘vodeni medvjedić’, u komadiću jantara čija se starost procjenjuje na više od 16 milijardi godina. Prema istraživačima, ovakvo je otkriće izuzetna rijetkost.
Vodeni medvjedić pripada novoj vrsti
Ova mala životinja dočekala je svoj kraj u ljepljivoj smoli drveta. Preko šesnaest milijuna godina kasnije, taj sićušni fosil pronađen je u dominikanskom jantaru.
Tardigrad o kojem je riječ, izuzetan je zbog svoje rijetkosti, ali i zato jer pripada novoj vrsti i novom rodu.
Tardigradi su poznati kao “vodeni medvjedići” zbog svog izgleda pod mikroskopom. Inače su sposobni preživjeti u ekstremnim uvjetima kao što je izloženost svemirskoj radijaciji.
https://kozmos.hr/indijski-znanstvenici-rade-na-uredaju-za-uzgoj-mikroba-u-svemiru/
Izvana izgleda kao moderan dugoživac, no sada je po prvi put ispitana i njegova unutrašnjost
Fosilna mikroživotinja izvana je izgledala kao moderni tardigrad, no istraživači su također morali ispitati njezinu unutrašnjost.
“Od svih trenutno poznatih i formalno imenovanih fosila jantarnog tardigrada (tri ako uključimo najnoviji dominikanski jantarni fosil), ovo je prvi čiju smo unutarnju strukturu (prednje crijevo) uspjeli vizualizirati” tvrdi Marc Mapalo, doktorski kandidat na Sveučilištu Harvard te vodeći autor rada objavljenog ovog tjedna u časopisu Proceedings of the Royal Society B.
Tardigrad se razlikovao od poznatih primjeraka po svojem prednjem crijevu i stoga mu su dani vlastiti rod i ime Paradoryphoribius chronocaribbeus.
Ovakvo otkriće događa se jednom unutar generacije
“Ovakvo otkriće fosilnog tardigrada događa se možda jednom u generaciji”, rekao je koautor Phil Barden u priopćenju Tehnološkog instituta New Jersey u utorak.
Uočavanje minijaturnog tardigrada dugog pola milimetra u starom jantaru nije lak poduhvat. “Isprva sam mislio da se radi o pukotini u jantaru koja slučajno izgleda poput tardigrada”, smatra Barden. No malene kandže sugerirale su nešto drugo.
‘Tardigradna sreća’ karijere
Ljudi mogu kupiti plišane igračke od tardigrada, majice s ukrasom od tardigrada, pa čak i nakit od tardigrada. “Teško je pojmiti njihov oblik jer se radi o mikroorganizmima, no ipak se mogu razaznati smiješne nožice i slatka lica koja djeluju nekako poznato, poput medvjedića po kojima su dobili ime”, rekao je Barden.
Iako se u drugim uzorcima jantara može pronaći još tardigradnih fosila, to je veliki izazov. “Mogli biste provesti ostatak svog života skenirajući jantar, a ne pronaći baš ništa”, rekao je Barden. Smatra da je otkriće “dovoljno tardigradne sreće za cijelu karijeru”.
Mapalo se nada da će ovo otkriće potaknuti istraživače da vode računa o proučavanju jantara. Fosilizirane životinje mogu nam reći mnogo o tome kako su se tardigradi mijenjali s vremenom. Ostalo je još mnogo toga za naučiti o tim vodenim medvjedićima, kako starim, tako i modernim.
https://kozmos.hr/marsova-jezgra-mogla-bi-odrzavati-zivot-putem-zracenja/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Mapalo Marc A., Robin Ninon, Boudinot Brendon E., Ortega-Hernández Javier, Barden Phillip, 2021A tardigrade in Dominican amberProc. R. Soc. B.2882021176020211760, http://doi.org/10.1098/rspb.2021.1760
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.