“Drevna” grupa zvijezda sudarila se s Mliječnom stazom prije 10 milijardi godina. Znanstvenici su nedavno otkrili njene ostatke u dubini naše galaksije.
Znanstvenici su otkrili ostatke drevne galaksije, skrivene u dubini Mliječne staze. Prema stručnjacima, ovo je sve što je ostalo od grupe zvijezda koja se sudarila s našom galaksijom prije više milijardi godina. Ovi svemirski “fosili” otkriveni su tako što smo primijetili stare zvijezde neobičnog sastava.
Razumijevanje rađanja, rasta i umiranja galaksija temelj je shvaćanja svemira. O Mliječnoj stazi znamo dosta, ali ipak ne dovoljno da bi sa sigurnošću mogli reći kako je nastala. Ne znamo ni kako je evoluirala u trenutno stanje.
Prema podacima Sloan Digital Sky Survey-a, u eksperimentu na Apache Point Observatory znanstvenici su našli ostatke “drevne” galaksije koja je pomogla širenje Mliječne staze dajući joj milijune nebeskih tijela nakon međusobnog sudara prije 10 milijardi godina.
Zvjezdani relikt s nadimkom „Heraklo“ bio je impresivne veličine. Znanstvenici su postavili hipotezu da su njegove dimenzije jednake trećini sferičnih oreola naše matične galaksije. Radi se o ogromnoj količini zvijezda koje je uhvatila Mliječna staza prilikom astronomski neidentificiranog sudara.
Prema novom istraživanju, većina tih zvijezda smještena je u središtu mase naše galaksije, u srcu Mliječne staze. Nitko ih dosad nije primijetio zbog debelog oblaka svemirske prašine.
Ricardo Schiavon, ključan znanstvenik iza ovog otkrića, tvrdi da je pronalazak navedene galaksije ove veličine bio veoma izazovan. Analizirali su kretanje tisuća zvijezdi do najsitnijeg detalja. Istraživanje se radilo u teškim uvjetima jer je Heraklo smješten u središtu Mliječne staze. Za ovo otkriće bila je potrebna najsuvremenija tehnologija.
APO Galaktički Evolucijski Eksperiment (APOGEE) koristio je visoko-rezolucijsku, visoko-signalno-zvučnu, omjerno-infracrvenu spektroskopiju kako bi probio prašinu koja skriva unutrašnjost naše galaksije. APOGEE je ispitao 100 000 crvenih divova unutar svog dometa.
Visoko-rezolucijski spektar pruža dodatne informacije o sastavu plinskih oblaka (za 15 kemijskih elemenata) koji formiraju crvene divove. Tako su uočene zvijezde s anomalijama u svojoj kompoziciji.
Drugim riječima, ovo je veliko postignuće samo po broju novo-otkrivenih zvijezda, čak i da se nije detektirala mrtva galaksija. Štoviše, APOGEE promatranja raskrčila su put za nova otkrića. Znanstvenici iz SDSS-a (Sloan Digital Sky Survey-a) već su započeli sljedeću fazu svojih istraživanja na temelju novo dobivenih podataka.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
