Je li moguće da smo izvanzemaljskog porijekla?
Tema ljudskog porijekla oduvijek je intrigirala čovječanstvo. Ima mnogo različitih hipoteza.
Počnimo sa vjerskim spisima koji otkrivaju kako je Bog stvorio čovjeka na „svoju sliku i priliku“. Zatim, imamo Darwinovu teoriju prema kojoj znanstvenici tvrde da se čovjek razvio od čovjekolikih majmuna.
Konačno, dolazimo do sve češćeg koncepta da je život na Zemlju posijala napredna izvanzemaljska civilizacija. Ovo su tri glavna smjera kada je u pitanju višemilenijska misterija ljudskog porijekla.
Usprkos mnogim znanstvenim tvrdnjama, okolnosti koje okružuju postanak naše vrste ostaju nejasne. Za početak, ne znamo točno kada smo se pojavili na Zemlji. Ne možemo objasniti niti neopovrgnuta arheološka otkrića koja dokazuju da su drevne civilizacije bile puno naprednije od modernog čovjeka.
Ovo je evidentno s obzirom na mnoga nalazišta diljem svijeta, ponajprije egipatske piramide. Ostaci naprednih starih civilizacija otvaraju pitanja za koja konzervativna znanost nema konkretne odgovore.
Što tvrdi teorija dirigirane panspermije i zašto se radi o relevantnoj mogućnosti?
U posljednjih nekoliko desetljeća, sve više stručnjaka iz raznih znanstvenih grana podržava teoriju dirigirane panspermije koja smatra da je život na Zemlji kreirala viša izvanzemaljska inteligencija.
Jedna od najvažnijih zagovornika ove teorije je Francis Crick, dobitnik Nobelove nagrade, britanski molekularni biolog, biofizičar i neurolog. Jedno od njegovih najvećih postignuća je otkriće dvostruke spiralne strukture DNA molekule.
Crick strastveno podupire mogućnost namjernog transfera života na naš planet dirigiranom panspermijom. Većini njegovih kolega nisu se sviđale neortodoksne ideje, no on je bio dovoljno hrabar da izdrži pritisak i nastavi svoje ekstenzivno istraživanje.
„Pretpostavljamo da je negdje daleko, prije par milijardi godina, nastala viša inteligencija poput nas koja otkrila i razvila znanost i tehnologiju na puno naprednijoj razini od nas.“ – tvrdi Crick.
Dr. Francis Crick napisao je u svojoj knjizi „Život: njegovo porijeklo i narav“, da se prvi tragovi života javljaju na Zemlji prije 3,6 milijardi godina. Ipak, prvi fosili jednostavnih organizma samo su 0,6 milijardi godina stari.
Našao je ozbiljne dokaze koji potvrđuju dirigiranu panspermiju. Prema njegovoj tezi, mikroorganizmi koji su donijeli život na Zemlju, pojavili su se naprasno umjesto postupne evolucije. Znanstvenik je potvrdio manjak dokaza tranzicijskih oblika. To podosta narušava postojeće rašireno uvjerenje o sporoj evoluciji organizama.
Crickov zaključak, temeljen na mnogim istraživanjima, jest da su korijeni života negdje u svemiru. Najvjerojatnije s drugog planeta gdje je nastao puno napredniji oblik života i viša inteligencija. Sjeme (specifični mikroorganizmi) je od tamo transportirano letjelicom na Zemlju i posijano po površini.
Dodatna istraživanja i teorije
Druga postojeća hipoteza ide u sličnom smjeru i smatra da su našu vrstu genetski modificirala izvanzemaljska bića ubacivši komadić svoje DNA.
Renomirani britanski znanstvenik Paul Davis također vjeruje u dirigiranu panspermiju i dodaje kako postoji mogućnost izvanzemaljske poruke kodirane u naš DNA. Poruku ćemo moći dešifrirati kada postignemo određeni stupanj tehnološkog razvoja.
Ellen Lloyd, matermatičar, znanstvenik, autor i istraživač s 20-godišnjim iskustvom u drevnim dokumentima i artefaktima, tvrdi u svojoj knjizi „Glasovi legendarnih vremena“, da su prije milijun godina, Zemlju nastanjivali ljudi i izvanzemaljska bića. Posjeti NLO-a našem planetu standardna su praksa kroz povijest.
Prema još hrabrijim teorijama, ne radi se samo o tome da je izvanzemaljska civilizacija posijala život i dizajnirala ljude. Mnogi predstavnici iz različitih lokacija u svemiru, posjetili su Zemlju i svatko je ostavio svoj genetski materijal. To je uzrok raznolikosti etnicetita i vanjskih karakteristika ljudi širom svijeta.
Konzervativniji znanstvenici vjeruju da nema ništa „natprirodno“ u pojavi života na Zemlji. Život je nastao ovdje i postupno se razvio od nižih, jednostaničnih mikroorganizama do životinja i ljudi.
Što sve ovo znači?
Nema jasnog odgovora na pitanje otkud potječe život na našem planetu. Znanost ima svoje objašnjenje, ali vjerovanja mnogih kultura se ne slažu s njima.
I dalje se pitamo potječe li život odavde ili negdje izdaleka, iz drugog dijela svemira? Pitamo se je li naše postojanje prirodni kontinuitet evolucije ili izvanzemaljski eksperiment čija nam svrha ostaje misterijem? Možda se jednog dana teorija dirigirane panspermije potvrdi, a možda i opovrgne.
Ono što sigurno znamo jest da je život dar i da ga ne treba uludo potrošiti na nesvjesno postojanje i nepotrebnu dramu. Možda nećemo otkriti istinu o egzistenciji tijekom svojih života isto kao što naši preci nisu znali neke danas općepoznate stvari.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
