Drevno blago na vulkanskom brdu pronađeno uz pomoć LIDAR tehnologije

Više od tri stotine artefakata, zakopanih prije više od dvije i pol tisuće godina na padinama ugaslog vulkana u zapadnoj Mađarskoj, nedavno je otkriveno zahvaljujući suvremenim metodama istraživanja poput LIDAR skeniranja i detekcije metala. Među pronađenim predmetima nalaze se oružje, nakit od jantara i kljove domaćih svinja, a znanstvenici vjeruju da su ti vrijedni nalazi dio najmanje šest odvojenih ostava. Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Antiquity.

Iskopavanja su provedena na području Somlóa, poznate vinorodne regije čiji se vinogradi prostiru po padinama drevnog vulkanskog stošca. Projekt vodi Nacionalni arheološki institut pri Mađarskom nacionalnom muzeju, a nalazi su dio šire studije o kulturnim praksama tijekom kasnog brončanog i ranog željeznog doba.

Šest ostava otkriva složene rituale zakapanja blaga

Prema procjenama stručnjaka, otkrivene ostave potječu iz razdoblja između 1450. i 450. pr. Kr., točnije iz kasnog brončanog i ranog željeznog doba. Ovo je bilo vrijeme velikih društvenih promjena, kada su se urušavale stare civilizacije i započinjala uporaba željeza u svakodnevnim alatima i oružju. Posebno se ističe bogato ukrašena alpska kopljača, no arheolozi su pronašli i fragmente tkanine i kože, zajedno s mnoštvom predmeta povezanih s obradom bronce.

Zanimljivo je da otkrića na Somlóu nisu nova pojava. Već u 19. stoljeću lokalni vinogradari povremeno su nailazili na zakopane predmete tijekom obrade tla, iako ti nalazi tada nisu sustavno dokumentirani. Prema riječima voditelja istraživanja Bencea Soósa, tadašnji su seljaci izvlačili iz zemlje komade nakita, brončane posude i staro oružje, no bez arheološke evidencije koja bi omogućila točno određivanje njihovog konteksta.

Najnovija otkrića omogućuju znanstvenicima da prvi put detaljnije prouče običaje vezane uz zakapanje blaga, kao i ulogu koju je ovo brdo igralo u životima prapovijesnih zajednica.

Arheološki nalazi na Somlóu bacaju novo svjetlo na prijelaz iz brončanog u željezno doba

Nova istraživanja potvrđuju da su ostave na Somlóu bile rezultat namjernih i promišljenih postupaka, a ne slučajnog odlaganja. Svaka od šest novopronađenih ostava nudi uvid u različite aspekte kulturnih praksi tog razdoblja, a posebno važna za dataciju čitavog nalazišta mogla bi biti tzv. “Ostava V”. Prema objavljenom radu, upravo se u toj ostavi nalaze najsvježiji tragovi kasnog brončanog doba, što otvara mogućnost preciznog radiougljičnog datiranja prijelaznog razdoblja prema ranom željeznom dobu.

Idući koraci istraživačkog tima uključuju usporedbu novih nalaza s prijašnjima te izgradnju šire kronološke slike o tome tko je zakopavao blago na Somlóu, zašto i pod kojim okolnostima. Sve to pomaže u razumijevanju složenih društvenih i ritualnih obrazaca zajednica koje su živjele na ovom izuzetnom mjestu tisućama godina prije današnje proizvodnje vina po kojoj je regija danas poznata.