Novo istraživanje sugerira da se voda možda pojavila u svemiru daleko ranije nego što smo do sada vjerovali—možda čak i milijardama godina prije formiranja prvih galaksija. Znanstvenici koji su proveli napredne numeričke simulacije sada predlažu da su se molekule vode mogle formirati već 100–200 milijuna godina nakon Velikog praska, što bi moglo preoblikovati naše razumijevanje kozmičke povijesti.
Voda, spoj vodika i kisika, smatra se temeljnim sastojkom za razvoj života. Vodik, najjednostavniji i najzastupljeniji element u svemiru, nastao je ubrzo nakon Velikog praska kada se svemir počeo hladiti. Međutim, kisik—drugi ključni element vode—nije nastao u tom procesu. Umjesto toga, formirao se unutar prvih generacija zvijezda kroz nuklearnu fuziju.
Ove rane zvijezde, poznate kao populacija III, bile su znatno masivnije od Sunca i sagorjele su svoje gorivo iznimno brzo. Na kraju svojih životnih ciklusa eksplodirale su u supernovama, raspršujući teže elemente poput ugljika i kisika u svemir. Donedavno se smatralo da je voda nastala tek nakon što su se ti elementi postupno nakupili kroz milijarde godina. No, nove simulacije sugeriraju da se kisik iz ovih ranih supernova mogao kombinirati s vodikom i formirati vodu puno ranije.
Voda prije nastanka galaksija
Astrofizičar Dr. Daniel Whalen i njegov tim sa Sveučilišta u Portsmouthu proveli su sofisticirane simulacije koje su istraživale supernove masivnih zvijezda pri kraju života i supernove prve generacije zvijezda (populacija III). Rezultati su pokazali da su gusti oblaci plina, bogati kisikom i vodikom, stvorili idealne uvjete za formiranje vode vrlo rano u povijesti svemira.
Ovo otkriće dovodi u pitanje dugogodišnje uvjerenje da je voda postala raširena tek nakon formiranja galaksija. Umjesto toga, čini se da su najranije kozmičke strukture—prije nego što su galaksije uopće postojale—mogle sadržavati značajne količine vode.
“Prije eksplozije prvih zvijezda nije bilo vode jer nije bilo kisika,” objasnio je dr. Whalen. “No čim su prve supernove obogatile svemir kisikom, on se počeo kombinirati s vodikom, omogućujući stvaranje ključnih elemenata potrebnih za život.”
Vodom bogati planeti
Jedna od najuzbudljivijih implikacija ovog otkrića jest mogućnost da su planeti s velikim količinama vode mogli nastati puno ranije nego što se dosad pretpostavljalo. Istraživanje sugerira da su protoplanetarni diskovi, bogati vodom, možda postojali čak i prije formiranja prvih galaksija.
“Iako su ukupne količine vode bile relativno skromne, bile su koncentrirane u regijama gdje su se počele formirati zvijezde i planeti,” istaknuo je dr. Whalen. Ovo otvara mogućnost da voda nije bila samo kasniji dodatak kozmičkoj vremenskoj liniji, već temeljni dio najranijih planetarnih sustava.
Iako ovo istraživanje otvara nova pitanja o ranoj povijesti svemira, potrebni su nam daljnji dokazi. Znanstvenici još uvijek nisu uspjeli izravno promatrati zvijezde populacije III, koje se smatraju ključnim akterima ovog procesa. Svemirski teleskop James Webb već istražuje najranije razdoblje svemira i mogao bi pružiti ključne uvide u ove drevne zvijezde te potvrditi je li voda doista postojala na samom početku kozmičke povijesti.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
