kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Astronomija
  • /
  • Širi li se svemir nejednako? Iznenađujuće otkriće moglo bi promijeniti sve što znamo o kozmologij
Astronomija

Širi li se svemir nejednako? Iznenađujuće otkriće moglo bi promijeniti sve što znamo o kozmologij

Kuglasti skup NGC 6558 snimljen Svemirskim teleskopom Hubble. Zasluge: ESA/Hubble i NASA, R. Cohen.
objavljeno

Može li svemir širiti se nejednako? Novo istraživanje dovodi u pitanje ključnu pretpostavku kozmologije.


Desetljećima se kozmologija oslanjala na kozmološki princip, prema kojem svemir izgleda jednako u svim smjerovima kada se promatra u velikim razmjerima. Ova pretpostavka temelj je standardnog modela kozmologije, no novo istraživanje sugerira da bi prostor-vrijeme moglo skrivati iznenađenja koja bi mogla preoblikovati naše razumijevanje svemira.

Tim istraživača sa Sveučilišta Western Cape u Južnoj Africi, u suradnji sa znanstvenicima iz Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, koristio je slabe gravitacijske leće kako bi testirao ujednačenost širenja svemira. Njihova studija, objavljena u časopisu Journal of Cosmology and Astroparticle Physics (JCAP), donosi intrigantne rezultate koji dovode u pitanje jednu od temeljnih pretpostavki moderne kozmologije.

❤️ Podrži nas

Koristeći slabo gravitacijsko lećanje—suptilne deformacije oblika udaljenih galaksija uzrokovane gravitacijskim poljem masivnih struktura—znanstvenici su tražili naznake anizotropnog širenja. Ako se širenje svemira odvija nejednako u različitim smjerovima, to bi moglo značiti da prostor-vrijeme ne evoluira onako kako smo dosad mislili.

Širi li se svemir u svim smjerovima jednako?

Zvjezdani skupovi zapaljuju međuzvjezdani prostor u galaksiji Andromeda, udaljenoj oko 2,5 milijuna svjetlosnih godina. Zasluge: NASA, ESA, M. Boyer (Institut za svemirski teleskop) i J. Dalcanton (Sveučilište Washington); Obrada slike: Gladys Kober (NASA/Katoličko sveučilište Amerike).
Zvjezdani skupovi zapaljuju međuzvjezdani prostor u galaksiji Andromeda, udaljenoj oko 2,5 milijuna svjetlosnih godina. Zasluge: NASA, ESA, M. Boyer (Institut za svemirski teleskop) i J. Dalcanton (Sveučilište Washington); Obrada slike: Gladys Kober (NASA/Katoličko sveučilište Amerike).

Dok su se prethodni testovi oslanjali na kozmičku mikrovalnu pozadinu (CMB) i supernove tipa Ia, ovo istraživanje koristi slabe gravitacijske leće kao nezavisni dokaz. Znanstvenici su analizirali podatke gravitaciskih leća u potrazi za tzv. B-mode signalom. U potpuno izotropnom svemiru taj signal bi trebao biti gotovo nepostojeći. No, ako se otkrije u značajnoj mjeri, to bi moglo ukazivati na to da se svemir ne širi jednoliko u svim smjerovima.

Jedan od najzanimljivijih rezultata istraživanja je otkriće E-B korelacija, koje se obično smatraju pogreškama u mjerenju. No, znanstvenici sada sugeriraju da bi ovaj signal mogao biti koristan alat za otkrivanje velikih kozmičkih anomalija.

Ako buduća promatranja potvrde ove rezultate, mogli bismo biti suočeni s revolucionarnim promjenama u kozmologiji. To bi moglo značiti da su potrebne nove teorije o tamnoj energiji ili čak prilagodba opće teorije relativnosti.

Istraživači ističu da će misije poput Euclida i Square Kilometer Array (SKA) u nadolazećim godinama prikupiti podatke koji će pomoći u preciznom testiranju ovog fenomena. Ako se pokaže da svemir doista ne širi jednoliko u svim smjerovima, morat ćemo iz temelja preispitati svoje razumijevanje njegove strukture.

Iako su ovi rezultati zasad preliminarni, postavljaju ključno pitanje o prirodi prostor-vremena. Buduća istraživanja mogla bi donijeti konačne odgovore: je li širenje svemira uistinu jednoliko ili postoje nepoznate sile koje ga oblikuju na načine koje tek trebamo razumjeti?

🔵 Pridružite se razgovoru!

Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.