Prije gotovo 900.000 godina, revolucija u izradi kamenih alata preobrazila je način na koji su rani ljudi izrađivali oruđe u Europi. Na nalazištu El Barranc de la Boella na sjeveroistoku Španjolske, tim Diega Lombaa sa Sveučilišta u Santiagu de Composteli otkrio je najraniji poznati primjer napredne tehnike izrade kamenih alata u Europi. Ovo otkriće prethodi evolucijskoj podjeli između modernih ljudi i neandertalaca te pruža vrijedan uvid u domišljatost naših davnih predaka.
Alati koji su sve promijenili
Ključ ovog otkrića je tehnika koja pokazuje izvanrednu sposobnost predviđanja i planiranja. Analiza kamenih alata otkrila je standardizirani način izrade, što ukazuje na to da su drevni alatničari slijedili zajednički obrazac. Ova metoda rezultirala je alatima koji su bili ne samo veći od ranijih primjera, već i namjenski oblikovani za specifične zadatke.
Za razliku od jednostavnijih Oldowan alata, starijih gotovo 3 milijuna godina, koji su nastajali udaranjem kamenja, ovi alati pripadaju sofisticiranijoj “Acheuleanskoj tradiciji.” Ova metoda, poznata kao Mode 2, uključivala je dodatne materijale poput kosti ili drva za preciznije oblikovanje kamenja. Takav proces proizvodio je simetrične alate koji su bili prikladniji za svoje svrhe.
Istraživači su također otkrili dokaze namjernog odabira materijala. Drevni ljudi prevozili su razne lokalne materijale za proizvodnju alata, birajući specifične vrste za različite zadatke. Primjerice, kremen se koristio za manje alate, dok je škriljavac bio osnova za veće instrumente poput sjekira.
Pogled u ljudsku spoznaju
Ova otkrića otkrivaju više od tehničke spretnosti – ona pružaju uvid u značajan napredak kognitivnih sposobnosti. Alatničari s lokaliteta El Barranc de la Boella demonstrirali su rano korištenje mentalnih modela, što je zahtijevalo pažljivo planiranje i koordinaciju.
“El Barranc de la Boella pruža jedinstven uvid u tehnološki napredak hominina u Europi, u razdoblju kada alati nisu služili samo praktičnim svrhom, već su uključivali promišljeno planiranje i učinkovitu upotrebu resursa,” istaknuo je Lombao.
Zanimljivo je da iznenadna pojava ovih tehnika u regiji sugerira kako su možda stigle putem migracija, a ne kroz lokalni razvoj. Alati pokazuju značajne sličnosti s artefaktima otkrivenima na nalazištima poput Ubeidiye na Levantu, podržavajući teoriju da se Acheuleanska tradicija širila iz Afrike prije otprilike 1,4 milijuna godina.
Ova otkrića potvrđuju da tehnološki napredak u ranom srednjem pleistocenu nije bio linearan niti izoliran proces. Umjesto toga, oblikovan je valovima migracija i postupnim širenjem novih ideja. Prema Lombau i njegovom timu, alati iz ovog razdoblja predstavljaju rane primjere kumulativne kulture koja se neprekidno nadograđuje sve do danas.
Prije otprilike 300.000 godina dogodila se još jedna velika tehnološka prekretnica koja je postavila temelje za složeno društvo vođeno inovacijama, kakvo danas poznajemo. Alati iz El Barranc de la Boella svjedoče o dubokim korijenima ljudske kreativnosti i sposobnosti rješavanja problema, pružajući vrijedne pouke o zajedničkoj povijesti čovječanstva.
